Maslina

Doista, ako si ti, po naravi divlja maslina, odsječen pa mimo narav pricijepljen na pitomu maslinu, koliko li će lakše oni po naravi biti pricijepljeni na vlastitu maslinu!
( Poslanica Rimljanima - Rim 11,16 )

REKAPITULACIJA:

Maslina
Hebrejski	זית	zayith (zay'-yith)
Grčki	Ελιά	Eliá
Latinski	olivae

Riječ MASLINA ( maslinova, Maslinska.. ) pojavljuje se 71 puta u Biblijskim tekstovima. U naslovima i podnaslovima pojavljuje se 2 puta. Ukupno 73 puta.
- 52 puta pojavljuje se u Starom zavjetu.
- 19 puta pojavljuje se u Novom zavjetu, a od toga 11 puta u evanđeljima
- najviše se spominje u Ponovljenom zakonu, Prvoj knjizi o kraljevima i Poslanici Rimljanima : 5 puta

SZ	Petoknjižje	10
	Povjesne knjige	20
	Mudrosne knjige	5
	Proroci	17
NZ	Evanđelja	11
	Djela apostolska	1
	Poslanice	6
	Otkrivenje	1
	Ukupno :	71

PREGLED PO ČITANJIMA

OSTALA LITERATURA :

Celestin Tomić - SIMBOLIKA STABLA

SIMBOLIKA STABLA U BIBLIJI

U Bibliji se spominje četrdesetak plodonosnih stabala (smokva, maslina, jabuka, mogranj, palma...) i oko dvadeset i četiri šumska stabla korisna za čovjeka (sandalovina, čempres, hrast, cedar, akacija, mirta...). Četrdesetak mjesta u Palestini nazvano je prema imenima stabala. Kao u Babilonu, tako su i u Zakonu (Tora) stabla zaštićena. Pri opsjedanju neprijateljskoga grada zabranjuje se uništavanje stabala (Pnz 20,19). Najokrutniji je neprijatelj koji obara stabla.
Sveta stabla
Kanaanci štuju stabla posvećena božanstvu. Na krošnjama bogovi stanuju, iz njih govore ljudima, objavljuju im istine. I posječeno drvo, panj, znak je božice Ašere. Izrael je preuzeo simbol stabla, ali mu daje novi sadržaj. Poznat je hrast u svetištu u Šekemu, hrast More (Post 12, 6; 35,4 ; Jš 24,26), „čarobnjački hrast" (Suci 9, 6), hrast u Betelu ( 1 Kr 13,14), u Jabesu (1 Ljet 10. 2), kod Ofre (Suci 6, 11. 19), kod Beer-Sebe - Mamre (Post 21 , 33), kod Gibee (1 Sam 22, 6); zatim palma Deborina između Rame i Betela (Suci 4, 5), mogranj (1 Sam 14, 2). Oko tih stabala narod se okuplja, vijeća, odlučuje, slavi svoje religiozne svečanosti (Suci 4, 5).
Simbolizam
Stabla su često uosobljena: napajaju se hranom (Ps 104,16), udaraju rukama (Iz 55, 12), klikću (Ps 96, 12), spoznaju (Ez 17,9), zavide (Ez 31,9), traže kralja (Suci 9,8-15), traže kraljicu (2 Kr 14,9)...
Stablo kao u prednjoazijskim simbolim predstavljaju kralja ili kraljevstvo. Ezekiel uspoređuje egipatskog kralja s visokim cedrom lijepih grana, gusta lišća, visoka debla, vrh mu do oblaka seže (kao babilonske kule). No zbog oholosti što mu vrh do oblaka sezaše i srce mu visina zanese, bit će posječen i oboren (Ez 31). Ezekiel želi istaknuti daje uzaludno tražiti pomoć u Egiptu. Egipat, naime, ne može spasiti Judu od uništenja, iako se diže slavan i moćan do oblaka.
Slično Daniel opisuju Nabukodonozorovu sudbinu i ima u vidu žalosni svršetak Antioha IV. Epifana. I on je kao stablo vrlo visoko, visina mu doseže do neba, vidio se s krajeva zemlje, sebe smatra da je jednak Višnjemu, da je on davatelj života i blagostanja naroda. Zbog svoje oholosti, hibrisa, bit će posječeno, ostat će samo panj okovan željeznim i mjedenim okovima (Dn 4).
Ezekiel vladajuću dinastiju u Judi uspoređuje s cedrom, pa s čokotom (Ez 17, 1-10). Veliki orao ugrabit će cedrov vrh, a to naviješta Nabukodonozorovu pobjedu godine 597., zasadit će čokot, vladara vazala — Sitkiju, do konačne katastrofe godine 586. No ostaje živa nada da će kraljevstvo opet biti uspostavljeno: grančica s Libanona postaje bujno stablo (Ez 17,22—24).
(Važno je Izaijino proroštvo: „Isklijat će mladica iz panja Jišajeva, izdanak će izbiti iz njegova korijena" (Iz 11, 1). Mladica je novi kralj, Mesija, koji će nakon vremena suda i strahota uspostaviti novi red. Mesija Kralj nije više uspoređen sa stablom, nego s izdankom. Stablo kao simbol kralja koji je jamac reda i pravde u Izraelu posve je zatajilo (Suci 9, 8 — 15), ne upravlja po pravednosti i nevjeran je Jahvi, ne oslanja se na njega, već na svjetske velesile. Novi kralj, Mesija, sudit će po pravdi i pravici, oslonjen samo na Jahvu i uspostavit će kraljevstvo mira, pravde i rajske sreće.)
Simboliku stabla kao sliku kraljevstva upotrijebit će i Isus u prispodobi o kraljevstvu nebeskom. Ali sada je to gorušičino sjeme, najmanje, koje izraste u veliko stablo na kojemu se ptice gnijezde (Mt 13, 31-33 ; Ez 17, 23; 31 , 6).
No najpoznatija simbolika stabla jest stablo u sredini raja: stablo spoznaje dobra i zla, i stablo života. Da li jedno stablo ili su dva? Nije toliko važno. Svakako, jedenje plodova sa stabla spoznanja dobra i zla donosi smrt, a plod sa stabla života donosi život, besmrtnost.
Stablo spoznanja dobra i zla
Nema mu sličnosti u izvanbiblijskim mitovima i pričama. Služi kao knji- , ževna slika da psihološki i teološki predoči konkretnu posljedicu grijeha (Post 2,9;3,5.22). Biblija ne spominje o kojem se stablu radi. Neki misle da je smokva, zbog smokvina lišća kojim se prekrivaju praroditelji (Teodoret); drugi pak da je loza jer vino ljudi najviše vole (Rabi Meir); ili limun zbog gorčine života; ili žito jer dijete ne zna reći otac i majka dok ne okusi kruha (rabi Juda); ili pak trešnja.
Najviše se povezuje s jabukom (Pj 8, 5). U mitovima, legendama, bajkama pojavljuje se kao simbol života ili smrti (u grčkoj mitologiji hesperidine jabuke, u bajci o Snjeguljici). Posebno kod Latina zbog povezanosti: malus = jabuka i malum = zlo.
„Spoznaju" koju daje nije buđenje svijesti, ni moralno ili spolno buđenje, ni neko sveznanje — nisu postali kao „bogovi". „Spoznati" u Semita uvijek označuje iskustvenu spoznaju: iskusiti moralnu autonomiju, što će proroci napadati (Iz 14. 12 s; Ez 28), sebe postaviti kao vrhovno mjerilo u određivanju stoje dobro, a što je zlo, ne priznati Boga svojim Gospodarom i svoju malenost, stvorenost, krhkost pred Bogom, ne staviti povjerenje u Boga, nego u svoju umišljenost, oholost, hibris.
Posljedica je bila da su upoznali fizičko i moralno dobro koje su izgubili: nevinost života, prisnost s Bogom, sličnost s Bogom, a iskustveno spoznali moralno i fizičko zlo: život tegoban i mučan, raskidanost u sebi koja odražava raskid s Bogom i s bližnjim, i gorku smrt.
Stablo života
Stablo života ili trava života kao simbol života, besmrtnosti, blaženstva poznati su u babilonskim mitovima. U mitu Adapa bog Tamuz bog je stabla života, bog Gizzida bog stabla istine pred vratima raja. U poznatom epu o Gilgamešu vrba u vrtu božice Ištar daje besmrtnost.
Hindusi poznaju stablo iz kojeg teče sok života, soma; u Kineza se govori o stablima kojih cvjetovi donose život.
Koje je vrste stablo? I ovdje se spominju različita plodonosna stabla: palma, smokva, šipak... Rabini kažu da je njegov obujam golem i potrebno je 500 godina da se obiđe, zauzima veći dio raja, i iz njega teku rajske rijeke.
Plod sa stabla daje besmrtnost tijelu i čuva ga dok ne prijeđe u proslavljeni, nebeski, božanski život. Nije njegova moć u plodu, nego u Stvorčevoj moći koji mu je dao tu silu, kao što ni pad čovjekov nije bio u tome što je blagovao plod stabla spoznanja dobra i zla, već u tome što je svjesno prekršio Stvorčevu volju. Nakon blagovanja Bog je prepriječio put do stabla života da čovjek ne bi ostao za vječnost jadan i bijedan (Post 3,22).
Stablo života, simbol reda, života, besmrtnosti, postaje simbol mudrosti. ..Plod je pravednikov drvo života i mudrac je tko spašava život." (Izr 11, 30). „Predugo iščekivanje ubija srce. a ispunjena želja drvo je života" (13, 12). ..Blaga besjeda drvo je života, a prkosna razara život" (15,4).
(U kasnijemu židovstvu Tora (Zakon) prikazuje se kao stablo života, na svakoj su grani ptice, okruženo zvijezdama i čuvaju ga dva lava. Memora, sedmerokraki svijećnjak, jest kao stiliziramo, kozmičko, životno stablo na vrhu brda svijeta, stablo svijeta, a ispod njega izvor ili rijeke raja, znak stabla života.)
U proročkoj i apokaliptičkoj književnosti stablo postaje simbol konačnoga spasenja, kao ponovni ulazak u raj. Tako u Ezekielu hramski izvor postaje potok i na objema stranama rast će svakovrsne voćke: lišće im neće otpadati i s njih neće nestajati ploda; svakog će mjeseca roditi novim plodom. Plod je za jelo, lišće za lijek (Ez 47, 12). Ivan u Otkrivenju vidi to već ostvareno u Kristovu pashalnom otajstvu. Duh Pobjedniku daje jesti „od stabla života koje je u raju Božjem" (Otk 2,7). Gleda rijeku vode života, izvire iz prijestolja Božjega i Jaganjčeva, i s obiju strana rijeke stablo života koje rodi dvanaest puta, svakoga mjeseca. „Blago onima koji peru svoje haljine: imat će pravo na stablo života" (22,1-2 . 14).
Stablo križa
Stup i kolac bila su na Starom istoku mučila za osuđene. Rimljani će ih zamijeniti križem. Obješeni se smatra prokletstvom Božjim, zato njegovo mrtvo tijelo ne smije ostati na stablu preko noći da ne kalja zemlju, baštinu Božju (Pnz 21, 23). Pavao to primjenjuje na Krista. Znak prokletstva postaje znakom otkupljenja, blagoslova Abrahamova, da Obećanje, Duha primimo po vjeri (Gal 3, 13).
Krist „grijehe naše ponese na drvo" (1 Pt 2, 24), milostivo nam oprosti sve prijestupe, pribivši zadužnicu, smrtnu osudu na križ (Kol 2, 14). Tako stablo križa postaje „spasonosno drvo" (Mudr 14, 7), otvara nam put u opet nađeni raj gdje stablo života donosi plodove (Otk 22, 14), postaje stablo života.
U kršćanskoj mistici, pjesništvu i umjetnosti križ je opjevan kao stablo spoznanja dobra i zla, koje otkriva spoznaju dobra i zla, veličinu i grozotu grijeha i veličinu spasenja po Kristu; kao stablo koje je ujedno i stablo spoznanja i stablo života, ali najčešće kao stablo života.
U kršćanskoj umjetnosti sad je to jedno stablo, i stablo spoznanja i stablo života, a na granama nosi plodove života i plodove smrti: hostiju, simbol Euharistije, i mrtvačku glavu, što povezuje oba stabla. S jedne je strane Eva koja donosi smrt čovječanstvu, a s druge Marija/Crkva koja donosi svijetu Spasitelja.
U natpisima se otkriva otajstvo: „Smrt donosi zlim (jabuka— malum), Žice (Euharistija) dobrima.'' .,Anđeoske eto hrane, putnici se njome hrane." Tako je jedno stablo znak života i spoznanja, otkupljenja i pada. Spasitelj u Euharistiji uprisutnjuje milost spasenja, stablo postaje Kristov križ, novo stablo života, i Krist pruža plod besmrtnosti.
Sad su to dva stabla i Krist se nalazi među stablima: slijeva drvo spoznanja dobra i zla, kotač prikazan kao Sunce ili Mjesec, cvijet ili ruža kao simbol izgubljenog i zatvorenog raja, zdesna križ kao stablo života i Marija s ljiljanom, što u starijim prizorima označuje simbol stabla života.
(Ljiljan u Marijinoj ruci označuje do godine 1350. stablo života, a ne nevinost i čistoću, što je uključeno. To je cvijet života, stablo života. I drevna Marijina svetišta povezana su sa simbolom drva: Maria—Eich (hrast), Maria-Linden (lipa), kod nas Vinagora, Trski vrh... U legendama svetaca stablo ima važnu ulogu: Sebastijan, Panteleon, Januarij pribijeni su na drvo koje postaje drvo života. Palme u rukama mučenika znak su pobjede nad smrću, znak raja, stabla života. U Crkvi svetog Apolinarija u Raveni mučenici i djevice prolaze usred palmi. Raffaello u Stanzama, kao i vatikanskim Loggiama stablo raja prikazuje kao „smokvu". Smokva je znak čovjekova pada (Isus proklinje neplodnu smokvu, Mt 21 , 18 - 22), ali i znak više spoznaje, mesijanske. Kad Natanael dođe k Isusu, ovaj mu otkriva nešto od tajne njegova bića: „Vidjeh te prije negoli te Filip pozva, dok si bio pod smokvom." Ovaj ispovijeda svoju vjeru u Isusa: „Učitelju, ti si Sin Božji! Ti si kralj Izraelov!" (Iv 1; 43 — 5 1). Smokvino stablo postaje znak spoznaje vjere, stablo života koji je Krist.)
Redovito već od najstarijih vremena na sarkofazima u katakombama, na timpanima i kapitelima križ je prikazan kao stablo života, često stilizirano. Tako se u Skandinavskim zemljama i u Engleskoj križ predoučje kao grane drva, drugdje kao drvo koje se na vrhu rašlja. Krist na njemu nije „obično raspet", već kao pobjednik nad smrću, otvara raj, donosi spasenje.
Križ postaje sveto stablo među svim stablima. Crkva pjeva na Veliki petak: „Križu sveti, stablo svako zavidi ti čami sjaj. S takvim lišćem,cvijetom, plodom nema ga ni koji gaj." Slatko drvo, „Samo ti si bilo vrijedno žrtvu svijeta nositi. Postat lađom, što će k luci potopljene voziti. Koju svu će Jaganjčeva sveta Krv orositi."

1	Prestanak potopa Onda se Bog sjeti Noe, svih zvijeri i sve stoke što bijaše s njim u korablji, pa pokrenu vjetar nad zemljom da uzbije vodu. 2Zatvoriše se izvori bezdanu i ustave nebeske, i dažd s neba prestade. 3Polako se povlačile vode sa zemlje. Nakon stotinu pedeset dana vode su jenjale, 4a sedmoga mjeseca, sedamnaestog dana u mjesecu korablja se zaustavi na brdima Ararata. 5Vode su neprestano opadale do desetog mjeseca, a prvoga dana desetog mjeseca pokažu se brdski vrhunci. 6Kad je izminulo četrdeset dana, Noa otvori prozor što ga je načinio na korablji; 7ispusti gavrana, a gavran svejednako odlijetaše i dolijetaše dok se vode sa zemlje nisu isušile. 8Zatim ispusti golubicu da vidi je li voda nestala sa zemlje. 9Ali golubica ne nađe uporišta nogama te se vrati k njemu u korablju, jer voda još pokrivaše svu površinu; on pruži ruku, uhvati golubicu te je unese k sebi u korablju. 10Počeka još sedam dana pa opet pusti golubicu iz korablje. 11Prema večeri golubica se vrati k njemu, i gle! u kljunu joj svjež maslinov list; tako je Noa doznao da su opale vode sa zemlje. 12Još počeka sedam dana pa opet pusti golubicu: više mu se nije vratila. 13Šest stotina prve godine Noina života, prvoga mjeseca, prvog dana u mjesecu uzmakoše vode sa zemlje. Noa skine pokrov s korablje i pogleda: površina okopnjela. 14A drugoga mjeseca, sedamnaestog dana u mjesecu, zemlja bijaše suha. Knjiga Postanka, 8, 11	Prema večeri golubica se vrati k njemu, i gle! u kljunu joj svjež maslinov list; tako je Noa doznao da su opale vode sa zemlje.
2	Subotna godina i subota 10"Šest godina zasijavaj svoju zemlju i njezine plodove pobiri, 11a sedme je godine pusti da počiva neobrađena. Neka se s nje hrani sirotinja tvoga naroda, a što njoj ostane, neka pojede poljska živina. Radi tako i sa svojim vinogradom i svojim maslinikom. 12Šest dana obavljaj svoj posao, ali sedmoga dana od posala odustani, da ti otpočine vo i magarac i da odahne sin tvoje sluškinje i pridošlica. 13Pripazite na sve što sam vam rekao. Ne spominjite imena drugih bogova. Neka se to i ne čuje iz tvojih usta." Knjiga Izlaska, 23, 11	a sedme je godine pusti da počiva neobrađena. Neka se s nje hrani sirotinja tvoga naroda, a što njoj ostane, neka pojede poljska živina. Radi tako i sa svojim vinogradom i svojim maslinikom.
3	Ulje za svijeće 20"Nadalje, naredi Izraelcima da ti za svjetlo donose čistoga ulja od istupanih maslina, tako da svjetlo neprestano gori. 21Aron i njegovi sinovi neka ga postavljaju u Šator sastanka izvan zavjese što zaklanja Svjedočanstvo da gori pred Jahvom od večeri do jutra. Neka je to neopoziva naredba za izraelske naraštaje." Knjiga Izlaska, 27, 20	Nadalje, naredi Izraelcima da ti za svjetlo donose čistoga ulja od istupanih maslina, tako da svjetlo neprestano gori.
4	Ulje za pomazanje 22Još reče Jahve Mojsiju: 23"Nabavi najboljih mirodija: pet stotina šekela smirne samotoka, pola te težine -dvjesta pedeset -mirisavog cimeta, dvjesta pedeset mirisave trstike, 24pet stotina prema hramskom šekelu -lovorike i jedan hin maslinova ulja. 25Od toga napravi posvećeno ulje za pomazanje; da bude smjesa kao da ju je pravio pomastar. Neka to bude posvećeno ulje za pomazanje. 26Time onda pomaži: Šator sastanka i Kovčeg Svjedočanstva; 27stol i sav njegov pribor; svijećnjak i sav njegov pribor; žrtvenik kadioni; 28žrtvenik za žrtve paljenice i sav njegov pribor; umivaonik i njegov stalak: 29posveti ih, i oni će tako postati posvećeni; i što god ih se dotakne, posvećeno će postati. 30Pomaži Arona i njegove sinove i posveti ih meni za svećenike. 31Onda kaži Izraelcima ovako: 'Ovo je moje posvećeno ulje za pomazanje od koljena do koljena. 32Ne smije se polijevati po tijelu običnoga čovjeka; ne smijete praviti drugoga ovakva sastava! To je posvećeno i neka vam bude sveto! 33Tko god takvo napravi, ili tko ga stavi na kojeg svjetovnjaka, neka se odstrani od svog naroda!'" Knjiga Izlaska, 30, 24	pet stotina prema hramskom šekelu -lovorike i jedan hin maslinova ulja.
5	Vječna vatra Jahve reče Mojsiju:2"Naredi Izraelcima da ti za svijećnjak donose čistoga ulja od istupanih maslina, da se uvijek održava svjetlo. 3Neka ga Aron svagda sprema pred Jahvom od večeri do jutra u Šatoru sastanka, pred zavjesom Svjedočanstva. Neka je ovo trajan zakon vašim naraštajima. 4Neka Aron neprekidno održava svjetlila na čistome svijećnjaku pred Jahvom." Kruhovi na zlatnom žrtveniku 5"Potom uzmi najboljeg brašna i od njega ispeci dvanaest pogača. Neka u svakoj pogači budu dvije desetine efe. 6Onda ih poredaj u dva reda -po šest u redu -na čistome stolu što je pred Jahvom. 7Na svaki red stavi čistoga tamjana. Neka to bude hrana prinesena kao spomen -paljena žrtva Jahvi. 8Svake subote, bez prijekida, neka se postavljaju pred Jahvu. To neka Izraelci vrše zbog vječnoga Saveza. 9Neka pripadnu Aronu i njegovim sinovima. Oni ih imaju blagovati na posvećenu mjestu. To je njemu vrlo svet dio Jahvinih paljenih žrtava. To neka bude trajna odredba." Levitski zakonik, 24, 2	Naredi Izraelcima da ti za svijećnjak donose čistoga ulja od istupanih maslina, da se uvijek održava svjetlo.
6	Ljubav prema Bogu - srž Zakona 4Čuj, Izraele! Jahve je Bog naš, Jahve je jedan! 5Zato ljubi Jahvu, Boga svoga, svim srcem svojim, svom dušom svojom i svom snagom svojom! 6Riječi ove što ti ih danas naređujem neka ti se urežu u srce. 7Napominji ih svojim sinovima. Govori im o njima kad sjediš u svojoj kući i kad ideš putem; kad liježeš i kad ustaješ. 8Priveži ih na svoju ruku za znak i neka ti budu kao zapis među očima! 9Ispiši ih na dovratnicima kuće svoje i na vratima svojim! 10A kad te Jahve, Bog tvoj, dovede u zemlju za koju se zakleo tvojim ocima, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da će je tebi dati -u velike i lijepe gradove kojih nisi zidao; 11u kuće pune svakog dobra kojih nisi punio; na iskopane čatrnje kojih nisi kopao; u vinograde i maslinike kojih nisi sadio -i sit se najedeš: 12pazi da ne zaboraviš Jahvu koji te izveo iz zemlje egipatske, iz kuće ropstva. 13Boj se Jahve, Boga svoga; njemu iskazuj štovanje; njegovim imenom polaži prisegu. 14Ne idite za drugim bogovima između bogova drugih naroda što su oko vas. 15Jer je Jahve, Bog tvoj, što stoji u sredini tvojoj, ljubomoran Bog; gnjev bi Jahve, Boga tvoga, usplamtio protiv tebe i istrijebio te sa zemlje. 16Ne iskušavajte Jahvu, Boga svoga, kao što ste ga iskušavali kod Mase. 17Točno vršite zapovijedi Jahve, Boga svoga, upute njegove i zakone njegove koje je izdao. 18Čini što je pravo i dobro u očima Jahve da ti dobro bude i da se domogneš dobre zemlje za koju se Jahve zakleo tvojim ocima 19da će iz nje protjerati sve tvoje neprijatelje ispred tebe; tako je obećao Jahve. Ponovljeni zakon, 6, 11	u kuće pune svakog dobra kojih nisi punio; na iskopane čatrnje kojih nisi kopao; u vinograde i maslinike kojih nisi sadio -i sit se najedeš:
7	2. POUKA IZ PROŠLOSTI Stega je potrebna i korisna . Držite i vršite sve zapovijedi koje vam danas naređujem da biste živjeli i raznmožili se i da biste ušli i zaposjeli zemlju koju je Jahve pod zakletvom obećao ocima vašim. 2Sjećaj se svega puta kojim te Jahve, Bog tvoj, vodio po pustinji ovih četrdeset godina da te ponizi, iskuša i dozna što ti je u srcu: hoćeš li držati zapovijedi njegove ili nećeš. 3Ponižavao te i glađu morio, a onda te hranio manom -za koju nisi znao ni ti ni tvoji oci -da ti pokaže kako čovjek ne živi samo o kruhu nego da čovjek živi o svemu što izlazi iz usta Jahvinih. 4Tvoja se odjeća na tebi nije izderala niti su ti noge oticale ovih četrdeset godina. 5Priznaj onda u svome srcu da te Jahve, Bog tvoj, odgaja i popravlja, kao što čovjek odgaja sina svoga. 6I drži zapovijedi Jahve, Boga svoga, hodeći putovima njegovim i bojeći se njega! 7Ta Jahve, Bog tvoj, vodi te u dobru zemlju: zemlju potoka i vrela, dubinskih voda što izviru u dolinama i bregovima; 8zemlju pšenice i ječma, loze, smokava i šipaka, zemlju meda i maslina; 9zemlju u kojoj nećeš sirotinjski jesti kruha i gdje ti ništa neće nedostajati; zemlju gdje kamenje ima željeza i gdje ćeš iz njezinih brdina vaditi mjed. 10Do sita ćeš jesti i blagoslivljati Jahvu, Boga svoga, zbog dobre zemlje koju ti je dao. Ponovljeni zakon, 8, 8	zemlju pšenice i ječma, loze, smokava i šipaka, zemlju meda i maslina;
8	17Ne izvrći pravice došljaku ni siroti i ne uzimaj u zalog haljine udovici. 18Sjećaj se da si bio rob u Egiptu i da te odande izbavio Jahve, Bog tvoj; zato ti nalažem da ovu zapovijed vršiš. 19Kad žanješ žito na svojoj njivi pa zaboraviš koji snop na njivi, ne vraćaj se po nj; neka ostane došljaku, siroti i udovici da te Jahve, Bog tvoj, blagoslovi u svakom pothvatu ruku tvojih. 20Kad jednom omlatiš svoje masline, više iza sebe ne pretražuj; neka to ostane došljaku, siroti i udovici. 21Kad obereš svoj vinograd, ne paljetkuj iza sebe; neka to bude za došljaka, sirotu i udovicu. 22Sjećaj se kako si bio rob u zemlji egipatskoj; zato ti naređujem da ovu zapovijed vršiš. Ponovljeni zakon, 24, 20	Kad jednom omlatiš svoje masline, više iza sebe ne pretražuj; neka to ostane došljaku, siroti i udovici.
9	36Jahve će odvesti i tebe i tvoga kralja, koga budeš postavio nad sobom, među narod nepoznat i tebi i tvojim ocima te ćeš ondje iskazivati štovanje drugim bogovima, drvenim i kamenim. 37Bit ćeš na zgražanje, porugu i ruglo svim narodima među koje te Jahve odvede. 38Mnogo ćeš sjemena bacati u polje, ali ćeš malo žeti jer će ti urod skakavci ogolijevati. 39Vinograde ćeš saditi i obrađivati, ali vina nećeš piti niti ćeš što brati jer će ih crv izjedati. 40Imat ćeš masline po svemu svome području, ali se uljem nećeš mazati jer će ti masline opadati. 41Sinove ćeš i kćeri rađati, ali tvoji neće biti jer će u sužanjstvo odlaziti. 42Sva tvoja stabla i rod sa zemlje tvoje postat će plijenom kukaca. Ponovljeni zakon, 28, 40	Imat ćeš masline po svemu svome području,
10	Ponovljeni zakon, 28, 40	ali se uljem nećeš mazati jer će ti masline opadati.
11	Jahvina ljubav prema Izraelu Jošua potom sabra sva plemena Izraelova u Šekem; i sazva starješine Izraelove, glavare, suce i upravitelje njihove i oni stadoše pred Bogom. 2Tada reče Jošua svemu narodu: "Ovako veli Jahve, Bog Izraelov: 'Nekoć su oci vaši, Terah, otac Abrahamov i Nahorov, živjeli s onu stranu Rijeke i služili drugim bogovima. 3Ali sam ja uzeo oca vašega Abrahama s one strane Rijeke i proveo ga kroza svu zemlju kanaansku, umnožio mu potomstvo i dao mu Izaka. 4Izaku dadoh Jakova i Ezava. Ezavu sam dao goru Seir u posjed. Jakov i sinovi njegovi otišli su u Egipat. 5Tada sam poslao Mojsija i Arona i udario sam Egipat kaznama koje sam učinio u njemu i tada sam vas izveo. 6Izveo sam oce vaše iz Egipta i stigli su na more; Egipćani su progonili vaše oce bojnim kolima i konjanicima sve do Mora crvenoga. 7Zavapili su tada Jahvi i on je razvukao gustu maglu između njih i Egipćana i naveo ih u more koje ih je prekrilo. Vidjeli ste svojim očima što sam učinio Egipćanima; zatim ste ostali dugo vremena u pustinji. 8Nato sam vas uveo u zemlju Amorejaca, koji žive s onu stranu Jordana. Zaratiše s vama i ja ih dadoh u vaše ruke; uzeli ste u baštinu zemlju njihovu jer sam ih ja ispred vas uništio. 9Tada se digao moapski kralj Balak, sin Siporov, da ratuje s Izraelom i on pozva Bileama, sina Beorova, da vas prokune. 10Ali ja ne htjedoh poslušati Bileama: morade vas on i blagosloviti, i spasih vas iz njegove ruke. 11Onda ste prešli preko Jordana i došli u Jerihon, ali su glavari Jerihona poveli rat protiv vas -kao i Amorejci, Perižani, Kanaanci, Hetiti, Girgašani, Hivijci i Jebusejci -ali sam ih ja predao u vaše ruke. 12Pred vama sam poslao stršljene koji su ispred vas tjerali dva kralja amorejska: nemaš što zahvaliti svome maču ni svome luku. 13Dao sam vam zemlju za koju se niste trudili i gradove koje niste gradili i u njima se nastaniste; i vinograde vam dadoh i maslinike koje niste sadili, a danas vas hrane.' Jošua, 24, 13	Dao sam vam zemlju za koju se niste trudili i gradove koje niste gradili i u njima se nastaniste; i vinograde vam dadoh i maslinike koje niste sadili, a danas vas hrane.'
12	Jotamova basna 7Kada su to dojavili Jotamu, ode on, stade na vrh gore Gerizima i povika im na sav glas: "Čujte me, uglednici šekemski, tako vas čuo Bog!8Jednom se zaputila stabla da pomažu kralja koji će vladati nad njima. Pa rekoše maslini: 'Budi nam kraljem!'9Odgovori im maslina: 'Zar da se svog ulja odreknem što je na čast bozima i ljudima da bih vladala nad drugim drvećem?' 10Tad rekoše stabla smokvi: 'Dođi, budi nam kraljem!'11Odgovori im smokva: 'Zar da se odreknem slatkoće i krasnoga ploda svog da bih vladala nad drugim drvećem?' 12Tad rekoše stabla lozi: 'Dođi, budi nam kraljem!'13Odgovori im loza: 'Zar da se odreknem vina što veseli bogove i ljude da bih vladala nad drugim drvećem?' 14Sva stabla rekoše tad glogu: 'Dođi, budi nam kraljem!'15A glog odgovori stablima: 'Ako me doista hoćete pomazat' za kralja, u sjenu se moju sklonite. Ako nećete, iz gloga će oganj planuti i sažeći cedrove libanonske!' 16Sada, jeste li vjerno i čestito učinili kad ste izabrali Abimeleka za kralja? Jeste li se dobro ponijeli prema Jerubaalu i njegovoj kući? Jeste li mu uzvratili za djela što ih za vas učini? 17Moj se otac za vas borio izloživši svoj život te vas izbavio iz ruku Midjanaca, 18a vi danas ustaste protiv kuće moga oca, pobiste njegove sinove, sedamdeset ljudi na istom kamenu, i nad građanima Šekema učiniste kraljem Abimeleka, sina njegove robinje, zato što je vaš brat! 19Ako ste vjerno i pošteno danas radili prema Jerubaalu i prema njegovoj kući, radujte se s Abimelekom, a on neka se raduje s vama! 20Ako niste, neka oganj iziđe iz Abimeleka i sažeže građane Šekema i Bet-Mila i neka iziđe oganj iz građana Šekema i Bet-Mila i sažeže Abimeleka!" Knjiga o Sucima, 9, 8	Jednom se zaputila stabla da pomažu kralja koji će vladati nad njima. Pa rekoše maslini: 'Budi nam kraljem!'
13	Knjiga o Sucima, 9, 9	Odgovori im maslina: 'Zar da se svog ulja odreknem što je na čast bozima i ljudima da bih vladala nad drugim drvećem?'
14	Samson pali Filistejcima ljetinu Poslije nekog vremena, o žetvi pšenice, Samson dođe da pohodi svoju ženu, donijevši joj kozle i reče: "Želim ući k svojoj ženi u ložnicu." Ali mu tast ne dopusti. 2"Mislio sam," reče mu on, "da si je zamrzio, pa sam je dao tvome drugu. Ali zar njezina mlađa sestra nije ljepša od nje? Uzmi je namjesto one!" 3Samson mu odgovori: "Ovaj put neću biti krivac Filistejcima kad im učinim zlo." 4I ode Samson, ulovi tri stotine lisica, uze luči i, okrenuvši rep prema repu, stavi jednu luč među dva repa. 5Tad zapali luči, pusti lisice u filistejska polja i popali im snopove, i nepokošeno žito, vinograde, i maslinike. 6Filistejci zapitaše: "Tko je to učinio?" Odgovoriše im: "Samson, Timnjaninov zet, zato što mu tast oduze ženu i dade je njegovu drugu." Tad Filistejci odoše i spališe onu ženu i njenu obitelj. 7"Kad ste to učinili", reče im Samson, "neću mirovati dok vam se ne osvetim." 8I sve ih izudara uzduž i poprijeko i žestoko ih porazi. Poslije toga ode u spilju Etamske stijene i ondje se nastani. Knjiga o Sucima, 15, 5	Tad zapali luči, pusti lisice u filistejska polja i popali im snopove, i nepokošeno žito, vinograde, i maslinike.
15	II. SAMUEL I ŠAUL 1. USPOSTAVA KRALJEVSTVA Narod traži kralja Kad je Samuel ostario, postavio je svoje sinove za suce u Izraelu. 2Njegov prvorođenac zvao se Joel, a drugi sin Abija; oni su bili suci u Beer Šebi. 3Ali sinovi nisu išli stopama očevim: gledali su na svoj dobitak, primali mito i izvrtali pravicu. 4Tada se skupiše sve starješine izraelske i dođoše k Samuelu u Ramu. 5I rekoše mu: "Eto, ti si ostario, a tvoji sinovi ne idu tvojim stopama. Postavi nam, dakle, kralja da nam vlada, kao što je to kod svih naroda." 6Ali Samuelu nije bilo drago što su rekli: "Daj nam kralja da nam vlada!" Zato se Samuel pomoli Jahvi. 7A Jahve reče Samuelu: "Poslušaj glas naroda u svemu što od tebe traži, jer nisu odbacili tebe, nego su odbacili mene, ne želeći da ja kraljujem nad njima. 8Sve što su činili meni od onoga dana kad sam ih izveo iz Egipta pa do današnjega dana -ostavili su mene i služili tuđim bogovima tako oni čine i tebi. 9Sada, dakle, poslušaj njihov zahtjev, ali ih svečano opomeni i pouči o pravima kralja koji će vladati nad njima." Nezgodne strane kraljevske vlasti 10Samuel ponovi sve Jahvine riječi narodu koji je od njega tražio kralja. 11I reče: "Ovo će biti pravo kralja koji će kraljevati nad vama: uzimat će vaše sinove da mu služe kod bojnih kola i kod konja i oni će trčati pred njegovim bojnim kolima. 12Postavljat će ih za tisućnike i pedesetnike; orat će oni njegovu zemlju, žeti njegovu žetvu, izrađivati mu bojno oružje i opremu za njegova bojna kola. 13Uzimat će kralj vaše kćeri da mu priređuju mirisne pomasti, da mu kuhaju i peku. 14Uzimat će najbolja vaša polja, vaše vinograde i vaše maslinike i poklanjat će ih svojim dvoranima. 15Uzimat će desetinu od vaših usjeva i vaših vinograda i davat će je svojim dvoranima i svojim službenicima. 16Uzimat će vaše sluge i vaše sluškinje, vaše najljepše volove i magarce i upotrebljavat će ih za svoj posao. 17Uzimat će desetinu od vaše sitne stoke, a vi sami postat ćete mu robovi. 18I kad jednoga dana budete vapili za pomoć zbog kralja koga ste sami izabrali, Jahve vas neće uslišati u onaj dan!" 19Narod nije htio poslušati Samuelova glasa nego reče: "Ne! Hoćemo da kralj vlada nad nama! 20Tako ćemo i mi biti kao svi narodi: sudit će nam naš kralj, bit će nam vođa i vodit će naše ratove." 21Kad je Samuel čuo što narod govori, kaza sve Jahvi. 22A Jahve reče Samuelu: "Poslušaj njihovu želju i postavi im kralja!" Tada Samuel reče Izraelcima: "Vratite se svaki u svoj grad!" Prva knjiga o Samuelu, 8, 14	Uzimat će najbolja vaša polja, vaše vinograde i vaše maslinike i poklanjat će ih svojim dvoranima.
16	David sebi pribavlja pomoć Hušaja 30David se uspinjao na Maslinsku goru, sve plačući, pokrivene glave i bos, i sav narod koji ga je pratio iđaše pokrivene glave i plačući. 31Tada javiše Davidu da je i Ahitofel među urotnicima s Abšalomom. A David zavapi: "Obezumi Ahitofelove savjete, Jahve!" 32Kad je David došao na vrh gore, ondje gdje se klanja Bogu, dođe mu u susret Hušaj Arčanin, prijatelj Davidov, razdrte haljine i glave posute prahom. 33David mu reče: "Ako pođeš sa mnom, bit ćeš mi na teret. 34Ali ako se vratiš u grad i kažeš Abšalomu: 'Bit ću tvoj sluga, gospodaru kralju; prije sam služio tvome ocu, a sada ću služiti tebi', moći ćeš tada okretati Ahitofelove savjete u moju korist. 35S tobom će biti i svećenici Sadok i Ebjatar. Sve što čuješ iz palače, javi svećenicima Sadoku i Ebjataru. 36S njima su ondje i dva njihova sina, Ahimaas Sadokov i Jonatan Ebjatarov: po njima mi javljajte sve što čujete." 37Tako se Hušaj, prijatelj Davidov, vrati u grad upravo u času kad je Abšalom ulazio u Jeruzalem. Druga knjiga o Samuelu, 15, 30	David se uspinjao na Maslinsku goru, sve plačući, pokrivene glave i bos, i sav narod koji ga je pratio iđaše pokrivene glave i plačući.
17	l 2. SALOMON GRADITELJ Pripreme za gradnju Hrama 15Tirski kralj Hiram posla svoje sluge Salomonu, jer bijaše čuo da su ga pomazali za kralja na mjesto njegova oca, a Hiram je svagda bio prijatelj Davidov. 16Tada Salomon poruči Hiramu: 17"Ti znaš dobro da moj otac David nije mogao sagraditi Doma imenu Jahve, svoga Boga, zbog ratova kojima su ga okružili neprijatelji sa svih strana, sve dok ih Jahve nije položio pod stopala nogu njegovih. 18Sada mi je Jahve, Bog moj, dao mir posvuda unaokolo: nemam neprijatelja ni zlih udesa. 19Namjeravam, dakle, sagraditi Dom imenu Jahve, Boga svoga, kako je Jahve rekao mome ocu Davidu: 'Tvoj sin koga ću mjesto tebe postaviti na tvoje prijestolje, on će sagraditi Dom mome Imenu.' 20Stoga sada zapovjedi da mi nasijeku cedrova na Libanonu; moje će sluge biti sa slugama tvojim, i ja ću platiti nadnicu tvojim slugama prema svemu kako mi odrediš. Ti znaš dobro da u nas nema ljudi koji umiju sjeći drva kao Sidonci." 21Kada je Hiram primio Salomonovu poruku, veoma se obradova i reče: "Neka je blagoslovljen danas Jahve koji je dao mudra sina Davidu, koji upravlja ovim velikim narodom." 22I Hiram javi Salomonu: "Primio sam tvoju poruku. Ispunit ću u svemu tvoju želju glede drva cedrova i drva čempresova. 23Moje će ih sluge dopremiti s Libanona na more, složit ću ih u splavi i pustiti ih morem do mjesta koje ćeš mi označiti; ondje ću ih razložiti i ti ćeš ih uzeti. Ti ćeš pak ispuniti moju želju i dati hranu mojoj čeljadi." 24Hiram je davao Salomonu drva cedrova i čempresova koliko je htio, 25a Salomon je davao Hiramu dvadeset tisuća kora pšenice za hranu ljudstvu, i dvadeset tisuća kora ulja od tiještenih maslina. Toliko je Salomon davao Hiramu godinu za godinom. 26Jahve je dao mudrost Salomonu, kako mu bijaše obećao; između Hirama i Salomona vladao je mir te oni sklopiše savez. 27Tada diže kralj Salomon kulučare iz svega Izraela; kulučara je bilo u svemu trideset tisuća ljudi. 28Slao ih je naizmjence na Libanon, svakog mjeseca deset tisuća ljudi: bili su mjesec dana na Libanonu, a dva mjeseca kod kuće. Adoniram je bio nad svim kulučarima. 29Salomon je imao i sedamdeset tisuća nosača tereta, osamdeset tisuća kamenorezaca u gori, 30ne računajući glavara službeničkih koji su upravljali poslovima; njih je bilo tri tisuće i tri stotine, a upravljali su narodom zaposlenim na radovima. 31Kralj je zapovjedio da lome gromade biranog kamena i da ih klešu za temelje Hrama. 32Graditelji Salomonovi i Hiramovi, i oni iz Gibela, tesali su i pripremali drvo i klesali za gradnju Hrama. Prva knjiga o Kraljevima, 5, 25	a Salomon je davao Hiramu dvadeset tisuća kora pšenice za hranu ljudstvu, i dvadeset tisuća kora ulja od tiještenih maslina. Toliko je Salomon davao Hiramu godinu za godinom.
18	Kerubini 23U Debiru načini dva kerubina od maslinova drveta. Bili su visoki deset lakata. 24Jedno je krilo u kerubina bilo pet lakata i drugo je krilo u kerubina bilo pet lakata; deset je lakata bilo od jednoga kraja krila do drugoga. 25I drugi je kerubin bio od deset lakata: jednaka mjera i jednak oblik obaju kerubina. 26Visina jednog kerubina bila je deset lakata, tako i drugoga. 27Smjestio je kerubine usred nutarnje prostorije; širili su svoja krila, tako da je krilo jednoga ticalo jedan zid, a krilo drugoga ticalo drugi zid; u sredini prostorije krila im se doticahu. 28I kerubine je obložio zlatom. 29Po svim zidovima Hrama unaokolo, iznutra i izvana, urezao je likove kerubina, palma i rastvorenih cvjetova, 30zlatom je pokrio i pod Hramu iznutra i izvana. Prva knjiga o Kraljevima, 6, 23	U Debiru načini dva kerubina od maslinova drveta. Bili su visoki deset lakata.
19	Vrata i predvorje 31A za ulaz u Debir načini dvokrilna vrata od maslinova drveta; dovraci s pragom bijahu na pet uglova. 32Oba krila na vratima od maslinova drveta ukrasi likovima kerubina, palma i rastvorenih cvjetova, i sve ih obloži zlatom; listićima zlata oblijepi kerubine i palme. 33Tako i za ulaz u Hekal načini vrata od maslinova drveta, sa četverokutnim dovracima. 34Oba krila na vratima bijahu od čempresova drveta i oba se otvarahu na jednu i na drugu stranu. 35Urezao je na njima kerubine, palme i rastvorene cvjetove i obložio zlatom sve što bijaše urezano. 36Potom je sagradio unutrašnje predvorje od tri reda klesanog kamena i jednoga reda tesanih greda cedrovih. 37Temelji su Hramu Jahvinu bili položeni četvrte godine, mjeseca Ziva; 38a jedanaeste godine, mjeseca Bula -to je osmi mjesec -Hram je dovršen sa svim dijelovima i sa svim što mu pripada. Salomon ga sagradi za sedam godina. Prva knjiga o Kraljevima, 6, 31	A za ulaz u Debir načini dvokrilna vrata od maslinova drveta; dovraci s pragom bijahu na pet uglova.
20	Prva knjiga o Kraljevima, 6, 32	Oba krila na vratima od maslinova drveta ukrasi likovima kerubina, palma i rastvorenih cvjetova, i sve ih obloži zlatom; listićima zlata oblijepi kerubine i palme.
21	Prva knjiga o Kraljevima, 6, 33	Tako i za ulaz u Hekal načini vrata od maslinova drveta, sa četverokutnim dovracima.
22	20Gehazi, momak Elizeja, Božjega čovjeka, pomisli: "Moj je gospodar poštedio Naamana, toga Aramejca, i nije primio ništa od onoga što mu je ponudio. Tako mi živog Jahve, potrčat ću ja za njim i uzet ću štogod od njega." 21I Gehazi pohitje za Naamanom. Kada ga je Naaman vidio da za njim trči, skoči mu sa svojih kola u susret i upita ga: "Je li sve dobro?" 22On odgovori: "Dobro je. Moj gospodar šalje me da ti kažem: upravo su stigla dva mladića iz Efrajimove gore, dvojica od proročkih sinova. Daj za njih, molim te, talenat srebra i dvoje haljine." 23Naaman reče: "Uzmi, molim te, dva telenta!" I navaljivaše da uzme. I zaveza dva talenta srebra u dvije kese, i dvoje haljine, i predade ih dvojici svojih momaka da ih nose pred njim. 24Kad je Gehazi stigao do Ofela, uze ih iz njihovih ruku i pohrani ih u kući. Zatim otpusti ljude i oni odoše. 25Kad je došao, stao je pred svoga gospodara. Elizej ga upita "Odakle, Gehazi?" On odgovori: "Tvoj sluga nije nikamo odlazio." 26Ali Elizej reče: "Nije li Duh moj bio s tobom kad je netko sišao sa svojih kola te izišao preda te? Sad si primio srebro, pa možeš kupiti maslinike, vinograde, sitno i krupno blago, sluge i sluškinje. 27Ali će se guba Naamanova prilijepiti za te i za tvoje potomstvo zauvijek." I Gehazi se udalji od njega, bijel od gube kao od snijega. Druga knjiga o Kraljevima, 5, 26	Ali Elizej reče: "Nije li Duh moj bio s tobom kad je netko sišao sa svojih kola te izišao preda te? Sad si primio srebro, pa možeš kupiti maslinike, vinograde, sitno i krupno blago, sluge i sluškinje.
23	8Iz svih judejskih gradova doveo je svećenike i oskvrnuo je uzvišice gdje su ti svećenici prinosili kad, od Gebe do Beer Šebe. Zatim je srušio uzvišice pred vratima, one koje su bile na ulazu vrata Jošue, upravitelja grada, nalijevo kad se prilazi gradskim vratima. 9Isto tako svećenici uzvišica nisu mogli uzlaziti žrtveniku Jahvinu u Jeruzalemu, ali su jeli kruhove bez kvasa među svojom braćom. 10Oskvrnio je Tofet u dolini Ben Hinom, kako nitko ne bi svoga sina ili kćerku provodio kroz oganj u čast Moleku. 11Razagnao je konje koje su judejski kraljevi prinijeli suncu na ulazu u Dom Jahvin, kraj sobe dvoranina Netan Meleka, koja se nalazila u blizini, i spalio je u ognju sunčana kola. 12Žrtvenike na krovu koje bijahu sagradili judejski kraljevi i one koje je sagradio Manaše u oba predvorja Hrama Jahvina, kralj je srušio, uklonio ih odatle i bacio njihov prah u dolinu kidronsku. 13Uzvišice koje su bile sučelice Jeruzalemu, na južnom dijelu Maslinske gore, i koje je izraelski kralj Salomon bio sagradio Aštarti, sramoti sidonskoj, Kemošu, sramoti moapskoj, i Milkomu, nakazi amonskoj -sve ih je kralj oskvrnio. 14Razbio je stupove, iskorijenio ašere i njihova je mjesta ispunio ljudskim kostima. Druga knjiga o Kraljevima, 23, 13	Uzvišice koje su bile sučelice Jeruzalemu, na južnom dijelu Maslinske gore, i koje je izraelski kralj Salomon bio sagradio Aštarti, sramoti sidonskoj, Kemošu, sramoti moapskoj, i Milkomu, nakazi amonskoj -sve ih je kralj oskvrnio.
24	23Ali David nije dao izbrojiti onih kojima bijaše dvadeset godina i manje, jer Jahve bijaše rekao da će umnožiti Izraelce kao nebeske zvijezde. 24Sarvijin je sin Joab počeo vršiti popis, ali ga nije dovršio. Stoga je Srdžba došla na Izrael i zato taj broj nije bio primljen u brojčani izvještaj Ljetopisa kralja Davida. 25Nadstojnik nad kraljevim blagom bio je Adielov sin Azmavet, a nadstojnik za blago u zemlji, u gradovima, selima i tvrđavama, bio je Uzijin sin Jonatan. 26Nadstojnik nad poljskim radnicima koji su obrađivali zemlju bio je Kelubov sin Ezri. 27Nadstojnik nad vinogradarima Ramaćanin Šimej. Nadstojnik nad vinogradrskim klijetima bio je Šifmejac Zabdi. 28Nadstojnik nad maslinama i dudovima što su po Šefeli bio je Gederac Hanan; nadstojnik nad skladištima ulja Joaš. 29Nadstojnik nad govedima što su pasla u Šaronu bio je Šaronac Šitraj. Nadstojnik nad krupnom stokom u dolinama bio je Edlajev sin Šafat. 30Nadstojnik nad devama Jišmaelac Obil. Nadstojnik nad magaricama Meronoćanin Jehdeja. 31Nadstojnik nad ovcama i kozama Hagrijac Jaziz. Svi su oni bili nadstojnici nad imanjem kralja Davida. Prva Knjiga Ljetopisa, 27, 28	Nadstojnik nad maslinama i dudovima što su po Šefeli bio je Gederac Hanan; nadstojnik nad skladištima ulja Joaš.
25	Obrana njegove uprave Velika se vika digla među ljudima i ženama protiv njihove braće Židova. 2Jedni su govorili: "Zalažemo svoje sinove i kćeri da bismo mogli nabaviti pšenice te jesti i živjeti." 3Drugi su govorili: "Zalažemo svoja polja, vinograde svoje i kuće svoje da bismo mogli nabaviti pšenice za vrijeme gladi." 4Drugi su opet govorili: "Moramo uzaimati novac na polja svoja i vinograde da bismo mogli isplatiti kraljeve namete. 5Tijelo je naše kao tijelo braće naše, sinovi su naši kao i njihovi, a mi moramo predavati u ropstvo svoje sinove i kćeri; među našim kćerima neke su već robinje! A mi ne možemo ništa jer polja naša i vinograde drže drugi." 6Razljutio sam se veoma kad sam čuo njihovu viku i te riječi. 7Pošto sam u sebi promislio, prekorio sam velikaše i odličnike riječima: "Vi namećete teret svojoj braći!" I sazvao sam protiv njih velik zbor. 8I rekao sam: "Mi smo, koliko smo mogli, otkupili svoju židovsku braću koja bijahu prodana poganima. A sada vi prodajete svoju braću da bismo ih otkupili!" Svi su šutjeli i nitko nije odgovorio. 9Nastavio sam: "Nije dobro to što činite. Ne treba li da hodite u strahu Boga našega da se tako uklonimo ruglu neprijateljskih naroda? 10I ja, i moja braća, i moji momci davali smo im novaca i žita. Ali smo im dug oprostili. 11Vratite im i vi još danas njihova polja, vinograde, maslinike i kuće njihove i oprostite im postotak u novcu, u žitu, u vinu, u ulju, što ste im ga nametnuli." 12A oni odgovoriše: "Vratit ćemo; nećemo od njih ništa tražiti. Učinit ćemo kako si rekao." Tada pozvah svećenike i naredih neka se zakunu da će učiniti kako su obećali. 13Zatim istresoh skute svoje odjeće govoreći: "Neka Bog ovako istrese iz vlastite kuće i imanja svakog čovjeka koji se ne bude držao ovog obećanja! Tako bio istresen i ispražnjen!" A sav zbor odgovori "Amen!" hvaleći Jahvu. I narod je učinio prema ovom dogovoru. Nehemija, 5, 11	Vratite im i vi još danas njihova polja, vinograde, maslinike i kuće njihove i oprostite im postotak u novcu, u žitu, u vinu, u ulju, što ste im ga nametnuli."
26	Nehemija, 8, 15	Čim su čuli, proglasiše u svim svojim gradovima i u Jeruzalemu: "Idite u goru i donesite granja maslinova
27	Nehemija, 8, 15	i granja divlje masline, mirtovih i palmovih grana i granja ostaloga lisnatog drveća da načinimo sjenice, kako je propisano."
28	21Četrdeset godina krijepio si ih u pustinji:ništa im nije nedostajalo:niti im se odijelo deralo,niti su im noge oticale.22I dao si im kraljevstva i narodei razdijelio ih granicama:zaposjeli su zemlju Sihona, kralja hešbonskoga,i zemlju Oga, kralja bašanskoga.23I sinove si im umnožiokao zvijezde nebeske,i u zemlju si ih doveoza koju si rekao njihovim ocimada će ući u nju i zaposjesti je.24Sinovi su ušli i pokorili zemlju,a ti si pred njima svladaostanovnike zemlje, Kanaance,i predao si u ruke njihovekraljeve i narode zemljeda rade s njima što ih je volja;25osvojili su gradove tvrdei zemlju plodnui naslijedili kućepune svakog dobra,isklesane zdence, vinograde, maslinikei mnogo plodnog drveća:jeli su, sitili se i debljalii uživali u velikoj dobroti tvojoj.26Ali su se bunili i odvrgli tebe,i Zakon su tvoj bacili za leđa,ubijali su proroke, koji su ih obraćalida se tebi vrate,i grdno su hulili.27U ruke si ih tada predao osvajačima,koji su ih tlačili.A u vrijeme muke svoje tebi su vapilii ti si ih s neba uslišioi u velikoj dobroti svojoj slao si imizbavitelje, koji su ih iz ruku tlačitelja njihovih izbavljali.28Ali čim bi se smirili,opet su pred tobom zlo činili,a ti si ih puštaou ruke neprijatelja njihovih,koji su ih mučili.I opet su k tebi vapilii ti si ih s neba uslišio:u milosrđu svojem mnogo si ih puta izbavio.29Ti si ih opominjao da se vrate tvome Zakonu:ali se oni uzjoguniše,nepokorni tvojim zapovijedima;griješili su protiv naredaba tvojih,a čovjek živi kad ih obdržava.Leđa su izvlačili,šije ukrućivali i nisu slušali.30Mnogo si godina bio strpljiv s njimai svojim si ih Duhom opominjaopo službi svojih proroka;no nisu slušali.Tada si ih predao u ruke naroda zemaljskih. Nehemija, 9, 25	osvojili su gradove tvrde i zemlju plodnu i naslijedili kuće pune svakog dobra, isklesane zdence, vinograde, maslinike i mnogo plodnog drveća: jeli su, sitili se i debljali i uživali u velikoj dobroti tvojoj.
29	9Kad uđoše u kuću njezinu, svi je jednodušno blagosloviše govoreći: "Ti si slava Jeruzalema! Ti si najviši ponos Izraela! Ti si uzvišena dika roda našega!10Rukom svojom sve si to učinila, Izraelu dobra pribavila, Bogu samom time omiljela! Blagoslovljena da si na vječna vremena od Gospoda Svevladara." A sav narod reče: "Amen!" 11Trideset je dana narod pljačkao tabor. Juditi dadoše šator Holofernov, svu srebrninu, naslonjače, posuđe i sav njegov namještaj. Ona uze sve to, natovari svoju mazgu, zatim dade upregnuti svoja kola te ih napuni. 12Sve su žene Izraelove trčale da je vide, hvalile je i plesove izvodile u čast njezinu. Onda ona uze bršljane u ruke i pokloni ih ženama koje su je pratile. 13Zatim se ona i njezine pratilice ovjenčaše maslinovim grančicama. Ona je stupala na čelu naroda i predvodila žene u plesu; slijedili su je Izraelci naoružani, okićeni vijencima i s hvalospjevom na usnama. 14Usred sveg Izraela Judita zapjeva ovu zahvalnicu, a sav je narod glasno prihvatio taj hvalospjev. Judita, 15, 13	Zatim se ona i njezine pratilice ovjenčaše maslinovim grančicama. Ona je stupala na čelu naroda i predvodila žene u plesu; slijedili su je Izraelci naoružani, okićeni vijencima i s hvalospjevom na usnama.
30	Upletanje velikog svećenika Alkima Poslije tri godine saznali su Juda i njegovi ljudi da je Seleukov sin Demetrije s jakom vojskom i brodovljem doplovio u luku Tripolis, 2zavladao zemljom i pogubio Antioha i njegova skrbnika Liziju. 3Neki Alkim, koji je prije bio veliki svećenik a poslije se u vrijeme pobune svojevoljno okaljao, videći da se nikako ne može održati i da mu je posve onemogućen pristup k svetom žrtveniku, 4pođe godine sto pedeset i prve kralju Demetriju i donese mu zlatnu krunu i palmu, i k tome maslinove grančice koje se običavaju prikazivati u Hramu. Inače tog dana nije učinio ništa više. 5Ali kad ga je potom Demetrije pozvao u vijeće i upitao kakvo je raspoloženje i koje su nakane Židova, on iskoristi tu priliku za svoje lude namjere i odgovori: 6"Židovi koji se zovu Hasideji, a kojima je na čelu Juda Makabej, vode neprestano ratove i dižu bune te ne daju da se kraljevstvo naužije blagostanja. 7Zato sam ja, lišen pradjedovske časti, to jest velikog svećeništva, došao ovamo, 8jer su mi na srcu u prvom redu kraljevska prava, a u drugom naši sugrađani, jer zbog nepromišljenosti spomenutih ljudi sav naš narod trpi nemalu štetu. 9Kad sve to potanko saznaš, o kralju, po svojoj blagoj čovjekoljubivosti koju gojiš prema svima, udostoj se pobrinuti za dobro naše zemlje i našega naroda, kojemu prijeti pogibao sa svih strana. 10Jer dok Juda živi, ne može država uživati mira." 11Čim je to izgovorio, ostali kraljevi prijatelji, neprijateljski raspoloženi prema Judi, još većma uzeše podjarivati Demetrija. 12On odmah dozva Nikanora, koji je zapovijedao odredom slonova, te ga imenova upraviteljem Judeje i posla ga 13s nalogom da Judu pogubi a njegove ljude rastjera te da Alkima postavi za velikog svećenika veličanstvenog Svetišta. 14Oni pogani koji bijahu pred Judom iz Judeje pobjegli pridružiše se hrpimice Nikanoru, jer su mislili da će se nezgode i nesreće Židova okrenuti u njihovu korist. Druga knjiga o Makabejcima, 14, 4	pođe godine sto pedeset i prve kralju Demetriju i donese mu zlatnu krunu i palmu, i k tome maslinove grančice koje se običavaju prikazivati u Hramu. Inače tog dana nije učinio ništa više.
31	31U taštinu svoju neka se ne uzda, jer će mu ispraznost biti svom nagradom.32Prije vremena će svenut' mu mladice, grane mu se nikad neće zazelenjet'.33Kao loza, grozd će stresat' svoj nezreo, poput masline pobacit će cvatove.34Da, bezbožničko je jalovo koljeno, i vatra proždire šator podmitljivca.35Koji zlom zanesu, rađaju nesreću i prijevaru nose u utrobi svojoj." Knjiga o Jobu, 15, 33	Kao loza, grozd će stresat' svoj nezreo, poput masline pobacit će cvatove.
32	Kazna opakih 2Kad je Edomac Doeg Šaulu javio: "David je ušao u kuću Abimele" 3Što se to hvališ pakošću, silniče nesmiljeni?4Neprestano snuješ o propasti, jezik ti je britva nabrušena, spletkaru!5Zlo voliš više nego dobro, i laž više nego pravednost!6Mili su ti pogubni govori, lažljivi jeziče!7Bog će te zato satrti, zauvijek te ukloniti; iščupat će te iz tvog šatora, iskorijeniti iz zemlje živih.8Pravednici će gledati s užasom i njemu se smijati:9"Gle čovjeka koji ne uze Boga za svoju zaštitu, već se uzdao u veliko bogatstvo i osilio u svojim zločinima!"10A ja, k'o zelena maslina u Domu Božjem, uzdam se u Božju dobrotu dovijeka.11Hvalit ću te svagda što si to učinio i slavit ću tvoje ime, jer je dobrostivo, pred licem tvojih pobožnika. Psalmi, 52, 10	A ja, k'o zelena maslina u Domu Božjem, uzdam se u Božju dobrotu dovijeka.
33	Blagoslov vjerniku Hodočasnička pjesma. Blago svakome koji se Jahve boji, koji njegovim hodi stazama!2Plod ruku svojih ti ćeš uživati, blago tebi, dobro će ti biti.3Žena će ti biti kao plodna loza u odajama tvoje kuće; sinovi tvoji k'o mladice masline oko stola tvojega.4Eto, tako će biti blagoslovljen čovjek koji se Jahve boji!5Blagoslovio te Jahve sa Siona, uživao sreću Jeruzalema sve dane života svog!6Vidio djecu svojih sinova, mir nad Izraelom! Psalmi, 128, 3	Žena će ti biti kao plodna loza u odajama tvoje kuće; sinovi tvoji k'o mladice masline oko stola tvojega.
34	12Tako se ukorijenih u slavnom narodu, na dijelu Gospodnjem, u baštini njegovoj.13Uzrastoh kao cedar na Libanu i kao čempres na gori Hermonu.14Uzrastoh kao palma u Engadu i kao ružičnjaci u Jerihonu. Kao divna maslina u dolini, uzrastoh kao makljen nad vodama.15Rasuh miomiris svoj kao cimet i drvo bagremovo i zamirisah mirisom kao smirna izabrana, kao galban, oniks i stakte i kao vonj tamjanov u Šatoru. Knjiga Sirahova, 24, 14	Uzrastoh kao palma u Engadu i kao ružičnjaci u Jerihonu. Kao divna maslina u dolini, uzrastoh kao makljen nad vodama.
35	6Kao zvijezda Danica među oblacima i kao mjesec pun;7kao sunce koje obasjava Hram Svevišnjega i kao sjajna duga na blistavim oblacima;8kao ruža u proljetne dane i kao ljiljan kraj izvora; kao grana tamjanova za žara ljetnoga9 i kao plamen i kad u kadionici; kao vrč od kovana zlata, optočen mnogovrsnim dragim kamenjem;10kao maslina puna plodova i kao čempres što se diže u oblake.11Kad bi na se metnuo krasnu odjeću i obukao se u divne haljine, i kad bi se uspinjao na sveti žrtvenik i ispunio trijem Svetišta svojim veličanstvom;12kad je primao žrtvene dijelove iz ruku svećenika, a sam stajao kod ognjišta oltarskog okružen vijencem braće svoje kao mladi cedar libanonski: okruživahu ga kao grane palmove13 svi sinovi Aronovi u slavi svojoj, sa prinosima Gospodnjim na rukama, pred svim zborom Izraelovim. Knjiga Sirahova, 50, 10	kao maslina puna plodova i kao čempres što se diže u oblake.
36	O Damasku Proroštvo o Damasku.Gle, prestat će Damask biti gradom i postat će hrpom ruševina;2njegovi gradići, dovijek napušteni, bit će pašnjak stadima; ležat će u njima i nitko ih neće tjerati.3Izgubit će Efrajim utvrde, a Damask kraljevstvo; ostatku Arama zbit će se što i slavi sinova Izraelovih - riječ je Jahve nad Vojskama.4U onaj dan smanjit će se slava Jakovljeva, spast će salo tijela njegova.5Bit će k'o kad žetelac žito hvata, a ruka mu žanje klasje, kao kad se pabirče klasovi u refajimskoj dolini -6 ostat će samo pabirci; ili kao kad se otresa maslina: dvije-tri uljike sasvim na vrhu, četiri ili pet na granama drveta - riječ je Jahve, Boga Izraelova. Kraj idolopoklonstva 7U onaj dan čovjek će pogledati na svog Stvoritelja i upraviti oči k Svecu Izraelovu. 8Neće više gledati žrtvenika, djela svojih ruku, neće više gledati onoga što njegovi prsti stvoriše: ašere i sunčane stupove. Izaija, 17, 6	ostat će samo pabirci; ili kao kad se otresa maslina: dvije-tri uljike sasvim na vrhu, četiri ili pet na granama drveta - riječ je Jahve, Boga Izraelova.
37	Razoreni grad 7Vino tuguje, loza vene, uzdišu svi što bijahu srca vesela.8Prestalo je veselje uz bubnje, zamrla je graja razigrana; umukla je glazba citara.9Ne pije se više vino uz pjesmu, ogrknu piće silovito.10Razoren je grad ništavila, zatvoren ulaz svim kućama.11Jauk po ulicama zbog vina, nesta svakog veselja, radost je iz zemlje prognana.12Tek pustoš ostade u gradu, u trijeske smrskana su vrata.13Jer tako se zbiva na zemlji, među narodima, kao kad se oberu masline il' paljetkuje grožđe nakon berbe.14Oni glas podižu, kliču od radosti; uznose s mora veličajnost Jahvinu.15I na istoku ime Jahve slave oni, na otocima mora ime Jahve, Boga Izraelova.16S kraja zemlje čujemo pjesme: "Slava Pravedniku!" Ali ja kažem: "Propadoh! Propadoh! Jao meni! Vjerolomci se iznevjeriše, nevjerom se, vjerolomci, iznevjeriše."17Strava, jama, zamka tebi, žitelju zemlje:18tko pred glasom strave uteče u jamu će upasti; tko se iz jame izvuče zamka će ga uhvatit'. Nastavak pjesme o Sudu Da, otvorit će se ustave u visini i zatresti zemlji temelji.19Zemlja će se grozno razbiti, zemlja će se strašno raspući, zemlja će se silno uzdrmati,20zemlja će zateturati poput pijanca, zanjihat se poput kolibe; toliko će joj otežati bezakonje njeno da će pasti i neće više ustati.21I dogodit će se u onaj dan: Jahve će kazniti u visini Vojsku nebesku, a na zemlji sve kraljeve zemaljske;22bit će sakupljeni i zasužnjeni u jami, zatvoreni u tamnicu i nakon mnogih dana kažnjeni.23Pocrvenjet će mjesec, postidjet se sunce, jer će kraljevati Jahve nad Vojskama na gori Sionu i u Jeruzalemu i Slava će mu sjati pred starješinama. Izaija, 24, 13	Jer tako se zbiva na zemlji, među narodima, kao kad se oberu masline il' paljetkuje grožđe nakon berbe.
38	17Ubogi i bijedni vodu traže, a nje nema! Jezik im se osuši od žeđi. Ja, Jahve, njih ću uslišiti, ja, Bog Izraelov, ostavit' ih neću.18U goleti bregova otvorit ću rijeke i posred dolova izvore. Pustinju ću pretvoriti u močvaru, a u vrela sušnu zemlju.19Posadit ću u pustinji cedar, bagrem, mirtu i maslinu. Stepu ću pošumiti čempresom, brijestom i šimširom zajedno.20Nek' svi vide i nek' znaju, nek' promisle i nek' shvate: ruka Jahvina to učini, Svetac Izraelov stvori sve. Jahve je jedini Bog 21"Iznesite svoj spor, kaže Jahve, predočite dokaze, kaže kralj Jakovljev.22Nek' pristupe i nek' nam objave ono što će se zbiti. Izaija, 41, 19	Posadit ću u pustinji cedar, bagrem, mirtu i maslinu. Stepu ću pošumiti čempresom, brijestom i šimširom zajedno.
39	Čujte riječ Jahvinu, dome Jakovljev, i svi rodovi doma Izraelova.5Ovako govori Jahve: 'Kakvu nepravdu nađoše oci vaši na meni te se udaljiše od mene? Za ispraznošću pođoše, te sami isprazni postadoše.6Ne pitahu: Gdje je Jahve koji nas izvede iz zemlje egipatske te nas vođaše kroz pustinju, po zemlji pustoj, jedva prohodnoj, po zemlji suhoj i mračnoj, po zemlji kojom nitko ne prolazi, nit' se tko nastanjuje?'7U zemlju vinograda i maslinika ja vas dovedoh, da se hranite plodom i dobrotom njezinom. Ali tek što uđoste, zemlju moju oskvrnuste i baštinu moju u gnusobu pretvoriste. Jeremija, 2, 7	U zemlju vinograda i maslinika ja vas dovedoh, da se hranite plodom i dobrotom njezinom. Ali tek što uđoste, zemlju moju oskvrnuste i baštinu moju u gnusobu pretvoriste
40	11Zato ovako govori Jahve: "Evo, dovest ću na njih zlo kojemu neće umaći; vapit će k meni, ali ih ja neću slušati. 12Onda neka gradovi judejski i žitelji jeruzalemski vapiju k bogovima kojima kade, ali im oni neće pomoći u vrijeme nevolje!13Jer imaš, o Judejo, bogova koliko i gradova! I koliko ima ulica u Jeruzalemu, toliko žrtvenika podigoste da kadite Baalu. 14Ti, dakle, ne moli milosti za taj narod, ne diži glasa za njih i ne moli, jer ih neću uslišiti kad me zazovu u nevolji svojoj." Prigovor posjetiocima Hrama 15Što li će draga moja u Domu mome? Kuje zle osnove. Hoće li pretilina i meso posvećeno ukloniti zlo od tebe? Mogu li te stoga proglasiti čistom?16"Zelena maslina lijepa uzrasta", tako te Jahve nazva. A sada uz prasak veliki plamenom sažiže njeno lišće; spaljene su grane njene. 17Jahve nad Vojskama, koji te bijaše posadio, nesreću ti namijeni zbog zločina što ga učini dom Izraelov i dom Judin kadeći Baalu da bi mene razgnjevili. Jeremija, 11, 16	Zelena maslina lijepa uzrasta", tako te Jahve nazva. A sada uz prasak veliki plamenom sažiže njeno lišće; spaljene su grane njene.