Pasha

I reče im: »Svom sam dušom čeznuo ovu pashu blagovati s vama prije svoje muke.  
( Evanđelje po Luki - Lk 22,15 )

  1. Pregled po čitanjima
  2. Iz Teološkog rječnika K.Rahnera
  3. Izreke svetaca / kratke izreke
  4. Katekizam katoličke crkve
  1. Obred slavljenja Pesaha
REKAPITULACIJA:

Pasha
Hebrejski חג פסח pesach (peh'-sakh)
Grčki Πάσχα Páscha
Latinski Pascha

Riječ PASHA ( pashalna, pashalno.. ) pojavljuje se 76 puta u Biblijskim tekstovima. U naslovima i podnaslovima pojavljuje se 22 puta. Ukupno 98 puta.
 - 48 puta pojavljuje se u Starom zavjetu.
 - 28 puta pojavljuje se u Novom zavjetu, a od toga 25 puta u evanđeljima
 - najviše se spominje u Drugoj Knjizi Ljetopisa : 19 puta

SZ Petoknjižje 20
Povjesne knjige 27
Proroci 1
NZ Evanđelja 25
Djela apostolska 1
Poslanice 2

Ukupno : 76

PREGLED PO ČITANJIMA

1 Pasha
Jahve reče Mojsiju i Aronu u zemlji egipatskoj: 2»Ovaj mjesec neka vam bude početak mjesecima; neka vam bude prvi mjesec u godini. 3Ovo objavite svoj zajednici izraelskoj: Desetog dana ovoga mjeseca neka svatko za obitelj pribavi jedno živinče. Tako, jedno na obitelj. 4Ako je obitelj premalena da ga potroši, neka se ona priključi svome susjedu, najbližoj kući, prema broju osoba. Podijelite živinče prema tome koliko koja osoba može pojesti. 5Živinče neka bude bez mane, od jedne godine i muško. Možete izabrati bilo janje bilo kozle. 6Čuvajte ga do četrnaestoga dana ovoga mjeseca. A onda neka ga sva izraelska zajednica zakolje kad se spusti suton. 7Neka uzmu krvi i poškrope oba dovratnika i nadvratnik kuće u kojoj se bude blagovalo. 8Meso, pečeno na vatri, neka se pojede te iste noći s beskvasnim kruhom i gorkim zeljem. 9Da ništa sirovo ili na vodi skuhano od njega niste jeli, nego na vatri pečeno: s glavom, nogama i ponutricom. 10Ništa od njega ne smijete ostaviti za sutradan: što bi god do jutra ostalo, morate na vatri spaliti. 11A ovako ga blagujte: opasanih bokova, s obućom na nogama i sa štapom u ruci. Jedite ga žurno: to je Jahvina pasha. 12Te ću, naime, noći ja proći egipatskom zemljom i pobiti sve prvorođence u zemlji egipatskoj – i čovjeka i životinju. Ja, Jahve, kaznit ću i sva egipatska božanstva. 13Krv neka označuje kuće u kojima vi budete. Gdje god spazim krv, proći ću vas; tako ćete vi izbjeći biču zatornomu kad se oborim na zemlju egipatsku.« Knjiga Izlaska - Izl 12,1		 Pasha
2 Knjiga Izlaska - Izl 12,11 A ovako ga blagujte: opasanih bokova, s obućom na nogama i sa štapom u ruci. Jedite ga žurno: to je Jahvina pasha. 
3 Propisi o Pashi
Zatim sazva Mojsije sve starješine Izraelaca te im reče: »Idite i pribavite janje za svoje obitelji i žrtvujte pashu. 22Onda uzmite kitu izopa, zamočite je u krv što je u zdjeli i poškropite krvlju iz zdjele nadvratnik i oba dovratnika. Neka nitko ne izlazi preko kućnih vrata do jutra. 23Kad Jahve bude prolazio da pobije Egipćane, zapazit će krv na nadvratniku i na oba dovratnika, pa će mimoići ta vrata i neće dopustiti da Zatornik uđe u vaše kuće da hara. 24Ovu uredbu držite u svim vremenima kao zakon za se i djecu svoju. 25I kad dođete u zemlju koju će vam Jahve dati kako je obećao, vršite ovaj obred. 26Kad vas vaša djeca zapitaju: ‘Što vam taj obred označuje?’ 27odgovorite im: ‘Ovo je pashalna žrtva u čast Jahvi koji je prolazio mimo kuće Izraelaca kad je usmrćivao Egipćane, a naše kuće pošteđivao.’« Tada narod popada ničice i pokloni se. 28Potom Izraelci odu i poslušaju: kako je Jahve Mojsiju i Aronu naredio, tako i učine. Knjiga Izlaska - Izl 12,21		 Propisi o Pashi
4 Knjiga Izlaska - Izl 12,21 Zatim sazva Mojsije sve starješine Izraelaca te im reče: »Idite i pribavite janje za svoje obitelji i žrtvujte pashu. 
5 Knjiga Izlaska - Izl 12,27 odgovorite im: ‘Ovo je pashalna žrtva u čast Jahvi koji je prolazio mimo kuće Izraelaca kad je usmrćivao Egipćane, a naše kuće pošteđivao.’« Tada narod popada ničice i pokloni se.
6 Propisi o Pashi
Reče Jahve Mojsiju i Aronu: »Neka je ovo pravilo za pashalnu žrtvu: ni jedan stranac ne smije od nje jesti! 44Svaki rob, kupljen novcem i obrezan, može je jesti. 45Ni gost ni najamnik ne smiju je jesti! 46Blagujte je u jednoj te istoj kući; iz kuće ne smijete iznositi mesa niti na žrtvi smijete koju kost slomiti. 47Sva zajednica Izraelaca neka je prikazuje! 48Ako bi stranac koji među vama boravi htio svetkovati Pashu u čast Jahvi, svi se njegovi muški moraju obrezati. Tek tada neka pristupi i slavi je, jer je tada kao i domorodac zemlje. Ali neobrezani ne smije od nje jesti. 49Neka vrijedi isto pravilo za domoroca i pridošlicu koji među vama boravi.« 50Svi Izraelci poslušaju: kako je Jahve naredio Mojsiju i Aronu, tako su i učinili. 51Toga istog dana izbavio je Jahve Izraelce u njihovim četama iz zemlje egipatske. Knjiga Izlaska - Izl 12,43		 Propisi o Pashi
7 Knjiga Izlaska - Izl 12,43 Reče Jahve Mojsiju i Aronu: »Neka je ovo pravilo za pashalnu žrtvu: ni jedan stranac ne smije od nje jesti! 
8 Knjiga Izlaska - Izl 12,48 Ako bi stranac koji među vama boravi htio svetkovati Pashu u čast Jahvi, svi se njegovi muški moraju obrezati. Tek tada neka pristupi i slavi je, jer je tada kao i domorodac zemlje. Ali neobrezani ne smije od nje jesti. 
9 Savez
21Šest dana radi, a sedmoga od poslova odustani, sve ako je u doba oranja ili u vrijeme žetve. 22Svetkuj Blagdan sedmicâ – prvine pšenične žetve – i Blagdan berbe na prekretu godine. 23Triput na godinu neka se svi muškarci pojave pred Gospodinom Jahvom, Bogom Izraelovim. 24Jer ću protjerati narode ispred tebe i proširiti tvoje međe te nitko neće hlepiti za tvojom zemljom kad triput u godini budeš uzlazio da se pokažeš pred Jahvom, Bogom svojim. 25Od žrtve koju mi namjenjuješ ne prinosi krvi ni s čim ukvasanim; niti ostavljaj žrtve prinesene na blagdan Pashe da prenoći do jutra. Knjiga Izlaska - Izl 34,25		 Od žrtve koju mi namjenjuješ ne prinosi krvi ni s čim ukvasanim; niti ostavljaj žrtve prinesene na blagdan Pashe da prenoći do jutra.
10 2. Pasha i Blagdan beskvasnih kruhova
‘A ovo su blagdani Jahvini – sveti zborovi – koje imate proglasiti u njihovo određeno vrijeme: 5U prvom mjesecu četrnaestoga dana u suton jest Pasha u čast Jahvi; 6petnaestoga dana toga mjeseca jest Blagdan beskvasnih kruhova u čast Jahvi – sedam dana jedite beskvasan kruh. 7Prvoga dana neka vam bude sveti zbor; nikakva težačkog posla nemojte raditi. 8Sedam dana prinosite paljenu žrtvu u čast Jahvi, a sedmoga dana neka opet bude sveti zbor; nikakva težačkog posla ne radite.’« Levitski zakonik - Lev 23,4		 Pasha i Blagdan beskvasnih kruhova
11 Levitski zakonik - Lev 23,5 U prvom mjesecu četrnaestoga dana u suton jest Pasha u čast Jahvi;
12 Vrijeme Pashe
Prvoga mjeseca druge godine nakon izlaska iz zemlje egipatske Jahve reče Mojsiju u Sinajskoj pustinji: 2»Neka Izraelci slave Pashu u njezino vrijeme. 3Slavite je u njezino vrijeme, u suton, četrnaestoga dana ovoga mjeseca; slavite je prema svim njezinim propisima i običajima.« 4Tako Mojsije reče Izraelcima da slave Pashu. 5I oni su je slavili u Sinajskoj pustinji, u suton, prvoga mjeseca, četrnaestoga dana u mjesecu. Kako je god Jahve Mojsiju naredio, tako su Izraelci i učinili. 6A bijaše ljudi onečišćenih mrtvacem; ti nisu mogli slaviti Pashu onoga dana. Dođu tako pred Mojsija i Arona istoga dana 7pa reknu: »Mrtvacem smo se onečistili; ipak, zašto bi nam bilo uskraćeno prinositi Jahvi žrtvu u njezino vrijeme usred Izraelovih sinova?« 8Mojsije im reče: »Strpite se da čujem što će Jahve za vas odrediti.« 9I Jahve reče Mojsiju: 10»Ovako kaži Izraelcima: ‘Kad se tko između vas ili vaših potomaka onečisti mrtvacem ili je na daleku putu, neka ipak slavi Pashu Jahvi. 11Neka je slave u suton četrnaestog dana drugoga mjeseca. Neka je blaguju s neukvasanim kruhom i gorkim zeljem; 12neka ništa od nje ne ostavljaju za ujutro; neka ni jedne kosti na njoj ne lome. Neka je slave prema propisima Pashe. 13Onaj koji je čist a ne bude na putovanju pa ipak propusti proslaviti Pashu, neka se iskorijeni iz svoga naroda. Budući da nije prinio Jahvi žrtve u njezino vrijeme, takav neka snosi svoju krivnju. 14Ako s vama boravi stranac i pashu prinosi Jahvi, neka je prinosi prema propisima i običajima njezinim. Neka bude jedan zakon za vas, bio to stranac ili domorodac.’« Knjiga Brojeva - Br 9,1		 Vrijeme Pashe
13 Knjiga Brojeva - Br 9,2 Neka Izraelci slave Pashu u njezino vrijeme. 
14 Knjiga Brojeva - Br 9,4 Tako Mojsije reče Izraelcima da slave Pashu. 
15 Knjiga Brojeva - Br 9,6 A bijaše ljudi onečišćenih mrtvacem; ti nisu mogli slaviti Pashu onoga dana. Dođu tako pred Mojsija i Arona istoga dana 
16 Knjiga Brojeva - Br 9,10 Ovako kaži Izraelcima: ‘Kad se tko između vas ili vaših potomaka onečisti mrtvacem ili je na daleku putu, neka ipak slavi Pashu Jahvi. 
17 Knjiga Brojeva - Br 9,12 neka ništa od nje ne ostavljaju za ujutro; neka ni jedne kosti na njoj ne lome. Neka je slave prema propisima Pashe.
18 Knjiga Brojeva - Br 9,13 Onaj koji je čist a ne bude na putovanju pa ipak propusti proslaviti Pashu, neka se iskorijeni iz svoga naroda. Budući da nije prinio Jahvi žrtve u njezino vrijeme, takav neka snosi svoju krivnju.
19 Knjiga Brojeva - Br 9,14 Ako s vama boravi stranac i pashu prinosi Jahvi, neka je prinosi prema propisima i običajima njezinim. Neka bude jedan zakon za vas, bio to stranac ili domorodac.’«
20 Žrtve na Blagdan beskvasnih kruhova
‘Prvoga mjeseca, četrnaestoga dana u mjesecu, Jahvina je Pasha, 17a petnaestoga dana toga mjeseca jest blagdan. Neka se sedam dana jedu beskvasni kruhovi. 18Prvog dana neka bude sveti saziv. Nikakva težačkog posla nemojte raditi. 19Prinesite Jahvi žrtvu paljenu, žrtvu paljenicu: dva junca, jednoga ovna i sedam jednogodišnjih janjaca. Neka vam budu bez mane. 20Njihova prinosnica, od najboljeg brašna zamiješena s uljem, neka bude: tri desetine efe na junca, dvije desetine efe na ovna, 21a na svakoga od onih sedam janjaca neka bude jedna desetina efe. 22Neka bude jedan jarac kao okajnica, da se nad vama izvrši obred pomirenja. 23To prinosite povrh jutarnje paljenice, koja se prinosi kao trajna paljenica. 24Tako činite svaki dan za sedam dana; to je hrana, žrtva paljena na ugodan miris Jahvi. To neka se prinosi povrh trajne paljenice i njezine ljevanice. 25Sedmoga dana neka vam bude sveti savez. Nikakva težačkog posla nemojte raditi!’ Knjiga Brojeva - Br 28,16		 ‘Prvoga mjeseca, četrnaestoga dana u mjesecu, Jahvina je Pasha,
21 KRATKI PREGLED IZLASKA
Uvod
Ovo su postaje Izraelaca što ih prijeđoše kad iziđoše iz zemlje egipatske u svojim četama pod vodstvom Mojsijevim i Aronovim. 2Na zapovijed Jahvinu Mojsije je bilježio polazne točke njihova putovanja. Ovo su njihove postaje prema njihovim polaznim točkama. 3Iz Ramsesa krenuše u prvome mjesecu. Bio je petnaesti dan prvoga mjeseca – sutradan poslije Pashe – kad se Izraelci zaputiše uzdignutih pesnica i naočigled sviju Egipćana, 4dok su Egipćani pokopavali one koje je Jahve između njih pobio, to jest sve prvorođence, i tako nad njihovim božanstvima izvršio pravdu. Knjiga Brojeva - Br 33,3		 Iz Ramsesa krenuše u prvome mjesecu. Bio je petnaesti dan prvoga mjeseca – sutradan poslije Pashe – kad se Izraelci zaputiše uzdignutih pesnica i naočigled sviju Egipćana
22 Pasha
»Drži mjesec abib i slavi Pashu u čast Jahvi, Bogu svome, jer te Jahve, Bog tvoj, u mjesecu abibu izveo noću iz Egipta. 2Kao pashu u čast Jahvi, Bogu svome, žrtvuj ovce i goveda u mjestu koje Jahve odabere da u njemu nastani ime svoje. 3Ništa ukvasano nemoj s njome jesti, nego sedam dana jedi beskvasan kruh – kruh nevoljnički – budući da si u žurbi izišao iz zemlje egipatske: da se svega svog vijeka sjećaš dana kad si izišao iz zemlje egipatske. 4Neka se sedam dana u tebe ne vidi kvasac na svemu tvome području i ništa od mesa žrtve što je zakolješ navečer prvoga dana ne smije ostati preko noći do jutra. 5Nije ti dopušteno žrtvovati pashu u bilo kojem gradu što ti ga dadne Jahve, Bog tvoj, 6nego u mjestu koje odabere Jahve, Bog tvoj, da ondje nastani ime svoje; samo tu žrtvuj pashu u predvečerje, o zalasku sunca, jer u to si vrijeme izišao iz Egipta. 7Skuhaj je i pojedi na mjestu koje odabere Jahve, Bog tvoj. Ujutro se onda okreni i zaputi svojim šatorima. 8Šest dana jedi beskvasan kruh, a sedmoga dana neka bude svečani zbor u čast Jahvi, Bogu tvome. Posla nikakva ne radi!« Ponovljeni zakon - Pnz 16,1		 Pasha
23 Ponovljeni zakon - Pnz 16,1 »Drži mjesec abib i slavi Pashu u čast Jahvi, Bogu svome, jer te Jahve, Bog tvoj, u mjesecu abibu izveo noću iz Egipta. 
24 Ponovljeni zakon - Pnz 16,2 Kao pashu u čast Jahvi, Bogu svome, žrtvuj ovce i goveda u mjestu koje Jahve odabere da u njemu nastani ime svoje.
25 Ponovljeni zakon - Pnz 16,5 Nije ti dopušteno žrtvovati pashu u bilo kojem gradu što ti ga dadne Jahve, Bog tvoj,
26 Ponovljeni zakon - Pnz 16,6 nego u mjestu koje odabere Jahve, Bog tvoj, da ondje nastani ime svoje; samo tu žrtvuj pashu u predvečerje, o zalasku sunca, jer u to si vrijeme izišao iz Egipta.
27 Svetkovanje Pashe
Izraelci se, dakle, utaboriše u Gilgalu i ondje na Jerihonskim poljanama proslaviše Pashu uvečer četrnaestoga dana u mjesecu. 11A sutradan poslije Pashe, upravo toga dana, blagovali su od uroda one zemlje: beskvasna kruha i pržena zrnja. 12I mana je prestala padati čim su počeli jesti plodove zemlje. Tako Izraelci nisu više imali mane, nego su se te godine hranili plodovima zemlje kanaanske. Jošua - Jš 5,10		 Svetkovanje Pashe
28 Jošua - Jš 5,10 Izraelci se, dakle, utaboriše u Gilgalu i ondje na Jerihonskim poljanama proslaviše Pashu uvečer četrnaestoga dana u mjesecu. 
29 Jošua - Jš 5,11 A sutradan poslije Pashe, upravo toga dana, blagovali su od uroda one zemlje: beskvasna kruha i pržena zrnja. 
30 Svetkovanje Pashe
Kralj naredi svemu narodu: »Svetkujte Pashu u čast Jahve, Boga svoga, po običaju koji je zapisan u ovoj Knjizi Saveza.« 22Takva se Pasha nije svetkovala od vremena sudaca koji su sudili Izraelu i za sve vrijeme kraljeva izraelskih i judejskih. 23Samo je osamnaeste godine kraljevanja Jošijina svetkovana takva Pasha u čast Jahve, u Jeruzalemu. Druga knjiga o Kraljevima - 2 Kr 23,21		 Svetkovanje Pashe
31 Druga knjiga o Kraljevima - 2 Kr 23,21 Kralj naredi svemu narodu: »Svetkujte Pashu u čast Jahve, Boga svoga, po običaju koji je zapisan u ovoj Knjizi Saveza.«
32 Druga knjiga o Kraljevima - 2 Kr 23,22 Takva se Pasha nije svetkovala od vremena sudaca koji su sudili Izraelu i za sve vrijeme kraljeva izraelskih i judejskih
33 Druga knjiga o Kraljevima - 2 Kr 23,23 Samo je osamnaeste godine kraljevanja Jošijina svetkovana takva Pasha u čast Jahve, u Jeruzalemu.
34 Poziv na Pashu
Potom Ezekija poruči svim Izraelcima i Judejcima pa napisa i pisma Efrajimovu i Manašeovu plemenu da dođu u Jahvin dom u Jeruzalem da proslave Pashu Jahvi, Izraelovu Bogu. 2Kralj, vijećajući s knezovima i sa svim zborom u Jeruzalemu, odluči da slave Pashu drugoga mjeseca. 3Toga nisu mogli učiniti u pravo vrijeme jer nije bilo dosta posvećenih svećenika, i narod se ne bijaše skupio u Jeruzalemu. 4I to je bilo pravo u kraljevim očima i u očima svega zbora, 5pa su odredili da se oglasi po svem Izraelu od Beer Šebe pa do Dana da dođu i proslave Pashu Jahvi, Izraelovu Bogu, u Jeruzalemu, jer je premnogi nisu svetkovali kako je propisano. Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 30,1		 Poziv na Pashu
35 Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 30,1 Potom Ezekija poruči svim Izraelcima i Judejcima pa napisa i pisma Efrajimovu i Manašeovu plemenu da dođu u Jahvin dom u Jeruzalem da proslave Pashu Jahvi, Izraelovu Bogu.
36 Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 30,2 Kralj, vijećajući s knezovima i sa svim zborom u Jeruzalemu, odluči da slave Pashu drugoga mjeseca. 
37 Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 30,5 pa su odredili da se oglasi po svem Izraelu od Beer Šebe pa do Dana da dođu i proslave Pashu Jahvi, Izraelovu Bogu, u Jeruzalemu, jer je premnogi nisu svetkovali kako je propisano.
38 Pasha i beskvasni kruhovi
Onda su stali klati pashu četrnaestoga dana drugoga mjeseca, a svećenici i leviti postidjeli se i, posvetivši se, počeli unositi paljenice u Jahvin dom. 16Stali su na svoje mjesto po pravilu, po Zakonu Mojsija, čovjeka Božjeg; svećenici su škropili krvlju primajući je iz ruku levita. 17Kako ih bijaše mnogo u zboru koji se nisu posvetili, leviti su klali pashalne jaganjce za sve koji nisu bili čisti, da bi ih posvetili Jahvi. 18Najveći se dio naroda, mnogi od Efrajimova i Manašeova, Jisakarova i Zebulunova plemena, nije očistio te je jeo pashu nepropisno. Ali se za njih pomolio Ezekija govoreći: »Blagi Jahve neka očisti od grijeha svakoga 19tko je upravio srce da traži Boga Jahvu, Boga svojih otaca, ako i nije čist kako dolikuje Svetištu!« 20Jahve je uslišio Ezekiju i oprostio narodu. 21Tako su Izraelovi sinovi koji su se zatekli u Jeruzalemu svetkovali Blagdan beskvasnih kruhova sedam dana s velikim veseljem, a leviti i svećenici hvalili Jahvu iz dana u dan uz glazbala za Jahvinu slavu. 22Ezekija je hrabrio levite koji su pokazivali divnu privrženost Jahvi. Jeli su svečanu žrtvu sedam dana, žrtvujući žrtve pričesnice i slaveći Jahvu, Boga svojih otaca. Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 30,15		 Pasha i beskvasni kruhovi
39 Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 30,15 Onda su stali klati pashu četrnaestoga dana drugoga mjeseca, a svećenici i leviti postidjeli se i, posvetivši se, počeli unositi paljenice u Jahvin dom.
40 Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 30,17 Kako ih bijaše mnogo u zboru koji se nisu posvetili, leviti su klali pashalne jaganjce za sve koji nisu bili čisti, da bi ih posvetili Jahvi. 
41 Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 30,18 Najveći se dio naroda, mnogi od Efrajimova i Manašeova, Jisakarova i Zebulunova plemena, nije očistio te je jeo pashu nepropisno. Ali se za njih pomolio Ezekija govoreći: »Blagi Jahve neka očisti od grijeha svakoga 
42 Priprava za Pashu
Potom je Jošija svetkovao Pashu Jahvi u Jeruzalemu: klalo se pashalno jagnje četrnaestoga dana prvoga mjeseca. 2Postavio je svećenike na njihove službe, osokolivši ih na službu u Jahvinu domu. 3Zatim je rekao levitima koji su poučavali sve Izraelce i bili posvećeni Jahvi: »Metnite sveti Kovčeg u Dom koji je sagradio Davidov sin Salomon, izraelski kralj; ne smijete ga više nositi na ramenima; sada služite Jahvi, svojem Bogu, i njegovu izraelskom narodu! 4I pripravite se po otačkim domovima, po redovima, kako je napisao izraelski kralj David i propisao sin mu Salomon. 5Stojte u Svetinji po redovima otačkih domova svoje braće, običnoga puka, i po redu levitskoga otačkog doma. 6I tako koljite pashalno janje te se posvetite i pripravite svoju braću da svetkuju kako je zapovjedio Jahve preko Mojsija.« Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 35,1		 Priprava za Pashu
43 Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 35,1 Potom je Jošija svetkovao Pashu Jahvi u Jeruzalemu: klalo se pashalno jagnje četrnaestoga dana prvoga mjeseca.
44 Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 35,6 I tako koljite pashalno janje te se posvetite i pripravite svoju braću da svetkuju kako je zapovjedio Jahve preko Mojsija.«
45 Svetkovanje
Jošija je darovao običnom puku od sitne stoke jaganjaca i jarića, sve za Pashu, svima koji su se našli ondje, na broj trideset tisuća, i tri tisuće goveda, sve to s kraljeva imanja. 8Njegovi su knezovi dragovoljno darovali narodu, svećenicima i levitima, i to: Hilkija, Zaharija i Jehiel, predstojnici u Božjem domu, dali su svećenicima za Pashu dvije tisuće i šest stotina jaganjaca i jarića i tri stotine goveda. 9A Konanija, Šemaja i Netanel, njegova braća Hašabja, Jehiel i Jozabad, levitski knezovi, darovali su levitima za Pashu pet tisuća grla sitne stoke i pet stotina goveda. 10A kad je bila uređena služba, stali su svećenici na svoje mjesto i leviti u svojim redovima po kraljevoj zapovijedi. 11Klali su pashu, a svećenici su škropili krvlju, dok su leviti odirali kožu. Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 35,7		 Jošija je darovao običnom puku od sitne stoke jaganjaca i jarića, sve za Pashu, svima koji su se našli ondje, na broj trideset tisuća, i tri tisuće goveda, sve to s kraljeva imanja. 
46 Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 35,8 Njegovi su knezovi dragovoljno darovali narodu, svećenicima i levitima, i to: Hilkija, Zaharija i Jehiel, predstojnici u Božjem domu, dali su svećenicima za Pashu dvije tisuće i šest stotina jaganjaca i jarića i tri stotine goveda.
47 Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 35,9 A Konanija, Šemaja i Netanel, njegova braća Hašabja, Jehiel i Jozabad, levitski knezovi, darovali su levitima za Pashu pet tisuća grla sitne stoke i pet stotina goveda. 
48 Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 35,11 Klali su pashu, a svećenici su škropili krvlju, dok su leviti odirali kožu.
49 12Onda su pripravili paljenice da ih dadu običnom puku po redovima otačkih domova da ih prinese Jahvi, kako je napisano u Mojsijevoj knjizi. Tako su učinili i s govedima. 13Pekli su pashu na ognju po običaju, a ostale su posvećene stvari kuhali u loncima, kotlovima i zdjelama i brzo ih raznosili svemu običnom puku. 14Poslije su pripravljali pashu sebi i svećenicima, jer su svećenici, Aronovi sinovi, bili zaposleni prinošenjem paljenica i pretiline do noći; zato su leviti pripravljali sebi i svećenicima, Aronovim sinovima. 15A pjevači, Asafovi sinovi, stajali su na svojem mjestu, kako je bio zapovjedio David, Asaf, Heman i kraljev vidjelac Jedutun. Vratari su stajali na svakim vratima; oni se nisu micali od službe, nego su im njihova braća leviti pripravljala sve. Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 35,13 Pekli su pashu na ognju po običaju, a ostale su posvećene stvari kuhali u loncima, kotlovima i zdjelama i brzo ih raznosili svemu običnom puku.
50 Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 35,14 Poslije su pripravljali pashu sebi i svećenicima, jer su svećenici, Aronovi sinovi, bili zaposleni prinošenjem paljenica i pretiline do noći; zato su leviti pripravljali sebi i svećenicima, Aronovim sinovima.
51 Nesretni svršetak Jošijin
Tako je bila uređena sva Jahvina služba onoga dana da se proslavi Pasha i da se prinesu paljenice na Jahvinu žrtveniku po zapovijedi kralja Jošije. 17Tako su Izraelovi sinovi, koji su se našli ondje, u to doba sedam dana slavili Pashu i Blagdan beskvasnih kruhova. 18Pasha kao ova u Izraelu nije se slavila od vremena proroka Samuela niti je ijedan od izraelskih kraljeva slavio Pashu kao što ju je slavio Jošija – sa svećenicima, levitima i sa svim Judejcima i Izraelcima, koliko ih se god našlo, i s Jeruzalemcima. 19Ta se Pasha svetkovala osamnaeste godine Jošijina kraljevanja. Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 35,16		 Tako je bila uređena sva Jahvina služba onoga dana da se proslavi Pasha i da se prinesu paljenice na Jahvinu žrtveniku po zapovijedi kralja Jošije.
52 Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 35,17 Tako su Izraelovi sinovi, koji su se našli ondje, u to doba sedam dana slavili Pashu i Blagdan beskvasnih kruhova.
53 Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 35,18 Pasha kao ova u Izraelu nije se slavila od vremena proroka Samuela niti je ijedan od izraelskih kraljeva
54 Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 35,18 slavio Pashu kao što ju je slavio Jošija – sa svećenicima, levitima i sa svim Judejcima i Izraelcima, koliko ih se god našlo, i s Jeruzalemcima.
55 Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 35,19 Ta se Pasha svetkovala osamnaeste godine Jošijina kraljevanja.
56 Pasha 515. godine
Povratnici iz sužanjstva slavili su Pashu četrnaestog dana prvoga mjeseca. 20Svi su se leviti, kao jedan čovjek, očistili: svi su bili čisti; žrtvovali su pashu za sve povratnike iz ropstva, za svoju braću svećenike i za sebe. 21Blagovali su pashu Izraelci koji su se vratili iz ropstva i svi oni koji su im se, prekinuvši s nečistoćom naroda zemlje, pridružili da traže Jahvu, Boga Izraelova. 22I svetkovahu radosno Blagdan beskvasnih kruhova sedam dana: jer ih je Jahve ispunio radošću i obratio prema njima srce asirskog kralja da ojača njihove ruke u radovima oko doma Boga, Boga Izraelova. Ezra - Ezr 6,19		 Pasha 515. godine
57 Ezra - Ezr 6,19 Povratnici iz sužanjstva slavili su Pashu četrnaestog dana prvoga mjeseca.
58 Ezra - Ezr 6,20 Svi su se leviti, kao jedan čovjek, očistili: svi su bili čisti; žrtvovali su pashu za sve povratnike iz ropstva, za svoju braću svećenike i za sebe.
59 Ezra - Ezr 6,21 Blagovali su pashu Izraelci koji su se vratili iz ropstva i svi oni koji su im se, prekinuvši s nečistoćom naroda zemlje, pridružili da traže Jahvu, Boga Izraelova.
60 Pashalna himna Aleluja!
Kad izađe Izrael iz Egipta i kuća Jakovljeva iz naroda barbarskog, 2Judeja mu posta svetište,a Izrael kraljevstvo njegovo. 3Vidje more i uzmače, a Jordan ustuknu. 4Bregovi skakahu poput ovnova i brežuljci poput jaganjaca. 5Što ti je, more, da uzmičeš? Jordane, zašto natrag okrećeš? 6Bregovi, zašto skačete poput ovnova i vi, brežuljci, poput jaganjaca? 7Dršći, zemljo, pred licem Gospodnjim, pred licem Boga Jakovljeva. 8On hrid pretvara u slap vodeni i stijenu u izvor vode. Psalmi - Ps 114,1		 Pashalna himna
61 Svetkovanje Pashe
»Ovako govori Jahve Gospod: ‘Prvoga mjeseca, prvoga dana u mjesecu, uzmi june bez mane i okaj njime Svetište. 19Svećenik neka uzme krvi te žrtve okajnice i neka njome pomaže dovratnike Doma i sva četiri ugla pojasa žrtveničkoga i dovratnike vrata unutrašnjega predvorja. 20Tako neka učini i sedmoga dana istoga mjeseca za svakoga koji je sagriješio iz slabosti i neznanja. Tako ćete dovršiti pomirenje Doma. 21Prvoga mjeseca, četrnaestoga dana u mjesecu, svetkujte Pashu, sedmodnevni blagdan, kad se blaguju beskvasni hljebovi. 22Toga dana neka knez za se i za sav puk zemlje prinese june za okajnicu. 23Sedam dana blagdana neka prinosi za paljenicu Jahvi sedam junčića i sedam ovnova bez mane – svaki dan tih sedam dana – i svaki dan jarca kao okajnicu. 24A kao prinosnicu neka prinese efu po svakom juncu i efu po ovnu i hin ulja na svaku efu.’ Ezekiel - Ez 45,18		 Svetkovanje Pashe
62 Ezekiel - Ez 45,21 Prvoga mjeseca, četrnaestoga dana u mjesecu, svetkujte Pashu, sedmodnevni blagdan, kad se blaguju beskvasni hljebovi.
63 I kad Isus završi sve te besjede, reče svojim učenicima: 2»Znate da je za dva dana Pasha, i Sin Čovječji predaje se da se razapne.« 3Uto se sabraše glavari svećenički i starješine narodne u dvoru velikoga svećenika imenom Kajfe 4i zaključiše Isusa na prijevaru uhvatiti i ubiti. 5Jer se govorilo: »Nikako ne o Blagdanu da ne nastane pobuna u narodu.« Evanđelje po Mateju - Mt 26,2 Znate da je za dva dana Pasha, i Sin Čovječji predaje se da se razapne.«
64 Pashalna večera
(Mk 14, 12–21; Lk 22, 7–14. 21–23; Iv 13, 21–30)
Prvoga dana Beskvasnih kruhova pristupiše učenici Isusu i upitaše: »Gdje hoćeš da ti pripravimo te blaguješ pashu?« 18On reče: »Idite u grad tomu i tomu i recite mu: ‘Učitelj veli: Vrijeme je moje blizu, kod tebe slavim Pashu sa svojim učenicima.’« 19I učine učenici kako im naredi Isus i priprave pashu. 20Uvečer bijaše Isus za stolom s dvanaestoricom. 21I dok su blagovali, reče: »Zaista, kažem vam, jedan će me od vas izdati.« 22Silno ožalošćeni, stanu mu jedan za drugim govoriti: »Da nisam ja, Gospodine?« 23On odgovori: »Onaj koji umoči sa mnom ruku u zdjelu, taj će me izdati. 24Sin Čovječji, istina, odlazi kako je o njemu pisano, ali jao čovjeku onomu koji predaje Sina Čovječjega. Tomu bi čovjeku bolje bilo da se ni rodio nije.« 25A Juda, izdajnik, prihvati i reče: »Da nisam ja, učitelju?« Reče mu: »Ti kaza.« Evanđelje po Mateju - Mt 26,17		 Pashalna večera
65 Evanđelje po Mateju - Mt 26,17 Prvoga dana Beskvasnih kruhova pristupiše učenici Isusu i upitaše: »Gdje hoćeš da ti pripravimo te blaguješ pashu?« 
66 Evanđelje po Mateju - Mt 26,18 On reče: »Idite u grad tomu i tomu i recite mu: ‘Učitelj veli: Vrijeme je moje blizu, kod tebe slavim Pashu sa svojim učenicima.’«
67 Evanđelje po Mateju - Mt 26,19 I učine učenici kako im naredi Isus i priprave pashu.
68 V. ISUSOVA MUKA I USKRSNUĆE
Zavjera protiv Isusa
(Mt 26, 1–5; Lk 22, 1–2; Iv 11, 45–53)
Za dva dana bijaše Pasha i Beskvasni kruhovi. Glavari svećenički i pismoznanci tražili su kako da ga na prijevaru uhvate i ubiju. 2Jer se govorilo: »Nikako ne na Blagdan da ne nastane pobuna naroda.« Evanđelje po Marku - Mk 14,1		 Za dva dana bijaše Pasha i Beskvasni kruhovi. Glavari svećenički i pismoznanci tražili su kako da ga na prijevaru uhvate i ubiju.
69 Pashalna večera
(Mt 26, 17–25; Lk 22, 7–14. 21–23; Iv 13, 21–30)
Prvoga dana Beskvasnih kruhova, kad se žrtvovala pasha, upitaju učenici Isusa: »Gdje hoćeš blagovati pashu, da odemo i pripravimo?« 13On pošalje dvojicu učenika i rekne im: »Idite u grad i namjerit ćete se na čovjeka koji nosi krčag vode. Pođite za njim 14pa gdje on uđe, recite domaćinu: ‘Učitelj pita: Gdje mi je svratište u kojem bih blagovao pashu sa svojim učenicima?’ 15I on će vam pokazati na katu veliko blagovalište, prostrto i spremljeno. Ondje nam pripravite.« 16Učenici odu, dođu u grad i nađu kako im on reče te priprave pashu. 17A uvečer dođe on s dvanaestoricom. 18I dok bijahu za stolom te blagovahu, reče Isus: »Zaista, kažem vam, jedan će me od vas izdati – koji sa mnom blaguje.« 19Ožalošćeni, stanu mu govoriti jedan za drugim: »Da nisam ja?« 20A on im reče: »Jedan od dvanaestorice koji umače sa mnom u zdjelicu. 21Sin Čovječji, istina, odlazi kako je o njemu pisano, ali jao čovjeku onomu koji ga predaje. Tomu bi čovjeku bolje bilo da se ni rodio nije!« Evanđelje po Marku - Mk 14,12		 Pashalna večera
70 Evanđelje po Marku - Mk 14,12 Prvoga dana Beskvasnih kruhova, kad se žrtvovala pasha, upitaju učenici Isusa:
71 Evanđelje po Marku - Mk 14,12 »Gdje hoćeš blagovati pashu, da odemo i pripravimo?«
72 Evanđelje po Marku - Mk 14,14 pa gdje on uđe, recite domaćinu: ‘Učitelj pita: Gdje mi je svratište u kojem bih blagovao pashu sa svojim učenicima?
73 Evanđelje po Marku - Mk 14,16 Učenici odu, dođu u grad i nađu kako im on reče te priprave pashu.
74 Isus među učiteljima
Njegovi su roditelji svake godine o blagdanu Pashe išli u Jeruzalem. 42Kad mu bijaše dvanaest godina, uziđoše po običaju blagdanskom. 43Kad su minuli ti dani, vraćahu se oni, a dječak Isus osta u Jeruzalemu, a da nisu znali njegovi roditelji. 44Uvjereni da je među suputnicima, odoše dan hoda, a onda ga stanu tražiti među rodbinom i znancima. 45I kad ga ne nađu, vrate se u Jeruzalem tražeći ga. 46Nakon tri dana nađoše ga u Hramu gdje sjedi posred učiteljâ, sluša ih i pita. 47Svi koji ga slušahu bijahu zaneseni razumnošću i odgovorima njegovim. 48Kad ga ugledaše, zapanjiše se, a majka mu njegova reče: »Sinko, zašto si nam to učinio? Gle, otac tvoj i ja žalosni smo te tražili.« 49A on im reče: »Zašto ste me tražili? Niste li znali da mi je biti u onome što je Oca mojega?« 50Oni ne razumješe riječi koju im reče. Evanđelje po Luki - Lk 2,41		 Njegovi su roditelji svake godine o blagdanu Pashe išli u Jeruzalem.
75 Zavjera protiv Isusa i Judina izdaja
(Mt 26, 1–5. 14–16; Mk 14, 1–2. 10–11; Iv 11, 45–53)
Bližio se Blagdan beskvasnih kruhova zvan Pasha. 2Glavari svećenički i pismoznanci tražili su kako da Isusa smaknu jer se bojahu naroda. 3A Sotona uđe u Judu zvanog Iškariotski koji bijaše iz broja dvanaestorice. 4On ode i ugovori s glavarima svećeničkim i zapovjednicima kako da im ga preda. 5Oni se povesele i ugovore da će mu dati novca. 6On pristade. Otada je tražio priliku da im ga preda mimo naroda. Evanđelje po Luki - Lk 22,1		 Bližio se Blagdan beskvasnih kruhova zvan Pasha. 
76 Priprava za pashalnu večeru
(Mt 26, 17–25; Mk 14, 12–21; Iv 13, 21–30)
Kada dođe Dan beskvasnih kruhova, u koji je trebalo žrtvovati pashu, 8posla Isus Petra i Ivana i reče: »Hajdete, pripravite nam da blagujemo pashu.« 9Rekoše mu: »Gdje hoćeš da pripravimo?« 10On im reče: »Evo, čim uđete u grad, namjerit ćete se na čovjeka koji nosi krčag vode. Pođite za njim u kuću u koju uniđe 11i recite domaćinu te kuće: ‘Učitelj veli: Gdje je svratište u kojem bih blagovao pashu sa svojim učenicima?’ 12I on će vam pokazati na katu veliko blagovalište prostrto: ondje pripravite.« 13Oni odu, nađu kako im je rekao i priprave pashu. Evanđelje po Luki - Lk 22,7		 Priprava za pashalnu večeru
77 Evanđelje po Luki - Lk 22,7 Kada dođe Dan beskvasnih kruhova, u koji je trebalo žrtvovati pashu, 
78 Evanđelje po Luki - Lk 22,8 posla Isus Petra i Ivana i reče: »Hajdete, pripravite nam da blagujemo pashu.« 
79 Evanđelje po Luki - Lk 22,11 i recite domaćinu te kuće: ‘Učitelj veli: Gdje je svratište u kojem bih blagovao pashu sa svojim učenicima?’
80 Evanđelje po Luki - Lk 22,13 Oni odu, nađu kako im je rekao i priprave pashu.
81 Pashalna večera
Kada dođe čas, sjede Isus za stol i apostoli s njim. 15I reče im: »Svom sam dušom čeznuo ovu pashu blagovati s vama prije svoje muke. 16Jer kažem vam, neću je više blagovati dok se ona ne završi u kraljevstvu Božjem.« 17I uze čašu, zahvali i reče: »Uzmite je i razdijelite među sobom. 18Jer kažem vam, ne, neću više piti od roda trsova dok kraljevstvo Božje ne dođe.« Evanđelje po Luki - Lk 22,14		 Pashalna večera
82 Evanđelje po Luki - Lk 22,15 I reče im: »Svom sam dušom čeznuo ovu pashu blagovati s vama prije svoje muke.
83 Evanđelje po Ivanu - Iv 1,18 I. PRVA PASHA
84 2. BLAGDAN PASHE
 Čišćenje Hrama
(Mt 21, 12–13; Mk 11, 15–17; Lk 19, 45–46)
Blizu bijaše židovska Pasha. Stoga Isus uziđe u Jeruzalem. 14U Hramu nađe prodavače volova, ovaca i golubova i mjenjače gdje sjede. 15I načini bič od užetâ te ih sve istjera iz Hrama zajedno s ovcama i volovima. Mjenjačima rasu novac i stolove isprevrta, 16a prodavačima golubova reče: »Nosite to odavde i ne činite od kuće Oca mojega kuću trgovačku.« 17Prisjetiše se njegovi učenici da je pisano: Izjeda me revnost za Dom tvoj. 18Nato se umiješaju Židovi i upitaju ga: »Koje nam znamenje možeš pokazati da to smiješ činiti?« 19Odgovori im Isus: »Razvalite ovaj hram i ja ću ga u tri dana podići.« 20Rekoše mu nato Židovi: »Četrdeset i šest godina gradio se ovaj Hram, a ti da ćeš ga u tri dana podići?« 21No on je govorio o hramu svoga tijela. 22Pošto uskrsnu od mrtvih, prisjetiše se njegovi učenici da je to htio reći te povjerovaše Pismu i besjedi koju Isus reče. Evanđelje po Ivanu - Iv 2,12		 2. BLAGDAN PASHE
85 Evanđelje po Ivanu - Iv 2,13 Blizu bijaše židovska Pasha. Stoga Isus uziđe u Jeruzalem.
86 Boravak u Jeruzalemu
Dok je boravio u Jeruzalemu o blagdanu Pashe, mnogi povjerovaše u njegovo ime promatrajući znamenja koja je činio. 24No sâm se Isus njima nije povjeravao jer ih je sve dobro poznavao 25i nije trebalo da mu tko daje svjedočanstvo o čovjeku: ta sam je dobro znao što je u čovjeku. Evanđelje po Ivanu - Iv 2,23		 Dok je boravio u Jeruzalemu o blagdanu Pashe, mnogi povjerovaše u njegovo ime promatrajući znamenja koja je činio. 
87 IV. PASHA KRUHA ŽIVOTA
Isus hrani pet tisuća ljudi
(Mt 14, 13–21; Mk 6, 30–34; Lk 9, 10–17)
Nakon toga ode Isus na drugu stranu Galilejskog, Tiberijadskog mora. 2Slijedilo ga silno mnoštvo jer su gledali znamenja što ih je činio na bolesnicima. 3A Isus uziđe na goru i ondje sjeđaše sa svojim učenicima. 4Bijaše blizu Pasha, židovski blagdan. 5Isus podigne oči i ugleda kako silan svijet dolazi k njemu pa upita Filipa: »Gdje da kupimo kruha da ovi blaguju?« 6To reče kušajući ga; jer znao je što će učiniti. Evanđelje po Ivanu - Iv 6,1		 IV. PASHA KRUHA ŽIVOTA
88 Evanđelje po Ivanu - Iv 6,4 Bijaše blizu Pasha, židovski blagdan.
89 VII. POSLJEDNJA PASHA – PROSLAVA SINA ČOVJEČJEGA
1. PRIJE MUKE
Bijaše blizu židovska Pasha i mnogi iz toga kraja uziđoše prije Pashe u Jeruzalem da se očiste. 56Iskahu dakle Isusa te se stojeći u Hramu zapitkivahu: »Što vam se čini? Zar on ne kani doći na Blagdan?« 57A glavari svećenički i farizeji izdadoše naredbu: ako tko sazna gdje je, neka dojavi da ga uhvate. Evanđelje po Ivanu - Iv 11,55		 VII. POSLJEDNJA PASHA – PROSLAVA SINA ČOVJEČJEGA
90 Evanđelje po Ivanu - Iv 11,55  Bijaše blizu židovska Pasha i mnogi iz toga kraja uziđoše prije Pashe u Jeruzalem da se očiste. 
91 Pomazanje u Betaniji
(Mt 26, 6–13; Mk 14, 3–9)
Šest dana prije Pashe dođe Isus u Betaniju gdje bijaše Lazar koga je Isus uskrisio od mrtvih. 2Ondje mu prirediše večeru. Marta posluživaše, a Lazar bijaše jedan od njegovih sustolnika. 3Tada Marija uzme libru prave dragocjene nardove pomasti, pomaže Isusu noge i otare ih svojom kosom. I sva se kuća napuni mirisom pomasti. 4Nato reče Juda Iškariotski, jedan od njegovih učenika, onaj koji ga je imao izdati: 5»Zašto se ta pomast nije prodala za trista denara i razdala siromasima?« 6To ne reče zbog toga što mu bijaše stalo do siromaha, nego što bijaše kradljivac: kako je imao kesu, kradom je uzimao što se u nju stavljalo. 7Nato Isus odvrati: »Pusti je! Neka to izvrši za dan mog ukopa! 8Jer siromahe imate uvijek uza se, a mene nemate uvijek.« 9Silno mnoštvo Židova dozna da je Isus ondje pa se okupi, ne samo zbog Isusa, već i zato da vide Lazara kojega on bijaše uskrisio od mrtvih. 10A glavari svećenički odlučiše i Lazara ubiti 11jer su zbog njega mnogi Židovi odlazili i vjerovali u Isusa. Evanđelje po Ivanu - Iv 12,1		 Šest dana prije Pashe dođe Isus u Betaniju gdje bijaše Lazar koga je Isus uskrisio od mrtvih.
92 2. POSLJEDNJA VEČERA – PROSLAVA SINA ČOVJEČJEGA
Isus pere noge učenicima
(Mt 23, 6–12; 10, 24–40; Lk 22, 24–28; 6, 40)
Bijaše pred blagdan Pashe. Isus je znao da je došao njegov čas da prijeđe s ovoga svijeta Ocu, budući da je ljubio svoje, one u svijetu, do kraja ih je ljubio. 2I za večerom je đavao već bio ubacio u srce Judi Šimuna Iškariotskoga da ga izda. 3A Isus je znao da mu je Otac sve predao u ruke i da je od Boga izišao te da k Bogu ide pa 4usta od večere, odloži haljine, uze ubrus i opasa se. 5Nalije zatim vodu u praonik i počne učenicima prati noge i otirati ih ubrusom kojim je bio opasan. Evanđelje po Ivanu - Iv 13,1		 Bijaše pred blagdan Pashe. Isus je znao da je došao njegov čas da prijeđe s ovoga svijeta Ocu, budući da je ljubio svoje, one u svijetu, do kraja ih je ljubio.
93 Isus pred Pilatom
(Mt 27, 1–2. 11–14; Mk 15, 1–5; Lk 23, 1–5)
Nato odvedoše Isusa od Kajfe u dvor upraviteljev. Bilo je rano jutro. I oni ne uđoše da se ne okaljaju, već da mognu blagovati pashu. 29Pilat tada iziđe pred njih i upita: »Kakvu tužbu iznosite protiv ovoga čovjeka?« 30Odgovore mu: »Kad on ne bi bio zločinac, ne bismo ga predali tebi.« 31Reče im nato Pilat: »Uzmite ga vi i sudite mu po svom zakonu.« Odgovoriše mu Židovi: »Nama nije dopušteno nikoga pogubiti« – 32da se ispuni riječ Isusova kojom je označio kakvom mu je smrću umrijeti. Evanđelje po Ivanu - Iv 18,28		 Nato odvedoše Isusa od Kajfe u dvor upraviteljev. Bilo je rano jutro. I oni ne uđoše da se ne okaljaju, već da mognu blagovati pashu.
94 Isus osuđen na smrt
(Mt 27, 15–31; Mk 15, 6–20; Lk 23, 13–25)
Rekavši to, opet iziđe pred Židove i reče im: »Ja ne nalazim na njemu nikakve krivice. A u vas je običaj da vam o Pashi nekoga pustim. Hoćete li dakle da vam pustim kralja židovskoga?« 40Povikaše nato opet: »Ne toga, nego Barabu!« A Baraba bijaše razbojnik. Evanđelje po Ivanu - Iv 18,39		 Rekavši to, opet iziđe pred Židove i reče im: »Ja ne nalazim na njemu nikakve krivice. A u vas je običaj da vam o Pashi nekoga pustim. Hoćete li dakle da vam pustim kralja židovskoga?«
95 7Odgovoriše mu Židovi: »Mi imamo Zakon i po Zakonu on mora umrijeti jer se pravio Sinom Božjim.« 8Kad je Pilat čuo te riječi, još se više prestraši 9pa ponovno uđe u dvor i kaže Isusu: »Odakle si ti?« No Isus mu ne dade odgovora. 10Tada mu Pilat reče: »Zar meni ne odgovaraš? Ne znaš li da imam vlast da te pustim i da imam vlast da te razapnem?« 11Odgovori mu Isus: »Ne bi imao nada mnom nikakve vlasti da ti nije dano odozgor. Zbog toga ima veći grijeh onaj koji me predao tebi.« 12Od tada ga je Pilat nastojao pustiti. No Židovi vikahu: »Ako ovoga pustiš, nisi prijatelj caru. Tko se god pravi kraljem, protivi se caru.« 13Čuvši te riječi, Pilat izvede Isusa i posadi na sudačku stolicu na mjestu koje se zove Litostrotos – Pločnik, hebrejski Gabata – 14a bijaše upravo priprava za Pashu, oko šeste ure – i kaže Židovima: »Evo kralja vašega!« 15Oni na to povikaše: »Ukloni! Ukloni! Raspni ga!« Kaže im Pilat: »Zar kralja vašega da razapnem?« Odgovoriše glavari svećenički: »Mi nemamo kralja osim cara!« Evanđelje po Ivanu - Iv 19,14 a bijaše upravo priprava za Pashu, oko šeste ure – i kaže Židovima: »Evo kralja vašega!«
96 Petar zatvoren i čudesno oslobođen
U to vrijeme uze Herod zlostavljati neke od Crkve. 2Mačem pogubi Jakova, brata Ivanova. 3Kad vidje da je to drago Židovima, uhvati i Petra (bijahu upravo Dani beskvasnih kruhova). 4Uhiti ga, baci u tamnicu i dade da ga čuvaju četiri vojničke četverostraže, nakanivši izvesti ga nakon Pashe pred narod. 5Petra su dakle čuvali u tamnici, a Crkva se svesrdno moljaše Bogu za njega. Djela apostolska - Dj 12,4		 Uhiti ga, baci u tamnicu i dade da ga čuvaju četiri vojničke četverostraže, nakanivši izvesti ga nakon Pashe pred narod.
97 Ne valja vam hvastanje! Zar ne znate da malo kvasca sve tijesto ukvasa? 7Očistite stari kvasac da budete novo tijesto, kao što i jeste beskvasni jer već je žrtvovana Pasha naša, Krist. 8Zato svetkujmo, ne sa starim kvascem ni s kvascem zloće i pakosti, nego s beskvasnim kruhovima čistoće i istine. Prva poslanica Korinćanima - 1 Kor 5,7 Očistite stari kvasac da budete novo tijesto, kao što i jeste beskvasni jer već je žrtvovana Pasha naša, Krist. 
98 VJERA PRAOTACA
23Vjerom su Mojsija netom rođena tri mjeseca krili njegovi roditelji jer vidješe da je djetešce lijepo i nisu se bojali kraljeve naredbe. 24Vjerom Mojsije, već odrastao, odbi zvati se sinom kćeri faraonove. 25Radije izabra biti zlostavljan zajedno s Božjim narodom, nego se časovito okoristiti grijehom. 26Većim je bogatstvom od blaga egipatskih smatrao muku Kristovu jer je gledao na plaću. 27Vjerom napusti Egipat, ne bojeći se bijesa kraljeva, postojan kao da Nevidljivoga vidi. 28Vjerom je obavio pashu i škropljenje krvlju da Zatornik ne dotakne prvenaca Izraelovih. Poslanica Hebrejima - Heb 11,28		 Vjerom je obavio pashu i škropljenje krvlju da Zatornik ne dotakne prvenaca Izraelovih.


OSTALA LITERATURA :
Iz Teološkog rječnika K.Rahnera :

PASHA (grč. tuđica od bebr. pasah = prolaz) je godišnje obnavljanje prve pashe Izraela u Egiptu, na spomen poštedenja izraelskih prvorođenaca i na izlazak iz Egipta (Izl 12,12-14. 24-27 itd.).
Slavila se 14. prvog mjeseca (nisana: ožujak/travanj) klanjem žrtvene životinje (janje) za žrtvovanje na žrtvenom mjestu (hram) i žrtvenu gozbu jednog domaćinstva uz određeni obred (u situaciji polaska, s beskvasnim kruhom, gorkim zeljem, četverostrukim pijenjem redom, ukazivanjem na izlazak, hvalospjevima).
Pasha je anamneza ustanove savezničkog naroda od Boga u oslobođenju iz ropstva u Egiptu (egzodus). Pashalno je janje tip Isusa Krista (1 Kor 5,7; usp. i 1 Kor 5,6-8; Mk 8,15; Gal 5,9 za tipski smisao beskvasnoga kruha).
Isus je svoju posljednju večeru slavio kao ustanoviteljsku gozbu novoga Saveza u kultnom anticipiranju svoje smrti, u okvirima starozavjetnog pashalnog slavlja, upotrebom svojih darova kruha i pružanjem čaše sudionicima gozbe kao domaćin. Pashalno slavlje kršćanske zajednice spominje se ujedno ustanovljenja staroga i novog Saveza (uskrsna noć: »mvsterium paschale« ključna je riječ liturgijskog shvaćanja 2. vat). U starom kao i u novom Savezu pashalno je slavlje i izraz iščekivanja novog izlaska za konačno oslobođenje.

Izreke svetaca:

Život se spustio na sva bića i
svi su ispunjeni velikom svjetlošću;
Istok istokâ obuzeo je svemir,
i Onaj koji bijaše ‘prije zvijezde jutarnje’ [Danice]
i prije zvijezdâ, besmrtan i neizmjeran,
veliki Krist, sjaji nad svim bićima jače od sunca.
Stoga, za nas koji vjerujemo u njega,
sviće dan svjetla, dugi, vječni,
koji se više ne gasi: mistična Pasha.

Sv. Hipolit Rimski, prezbiter (170.-235.)

Iz spisa La foi chrétienne (Kršćanska vjera) :
Kojim god područjem kršćanina
vodilo njegovo razmišljanje,
on će se vazda vraćati,
kao da ga privlači neka prirodna sila,
razmatranju križa.
Sav je misterij uskrsnuća,
ali također i misterij smrti.
Jedno ne ide bez drugoga,
a izražava ih jedna riječ: Pasha.
Pasha znači prelazak.
Alkemija je to cijelog bića,
posvemašnje razdvajanje od sebe i
nitko si ne može polaskati da će mu izbjeći.

Henri-Marie de Lubac, kardinal, DI, teolog (1896.-1991.)

Katekizam katoličke crkve:

1081 Božanski blagoslovi očituju se u čudesnim i spasenjskim događajima, kao što su: rođenje Izakovo, izlazak iz Egipta (Pasha i Izlazak), dar Obećane zemlje, izabranje Davidovo, Božja prisutnost u Hramu, pročišćujuće izgnanstvo i povratak "malog Ostatka". Zakon, Proroci i Psalmi, od kojih je satkana liturgija izabranog Naroda, dozivaju u pamet te božanske blagoslove i istodobno na njih odgovaraju blagoslovima hvale i zahvaljivanja.

1164 Još od Mojsijeva zakona, Božji narod je počevsi od Pashe znao za blagdane u određene dane, da bi obnovio spomen na veličanstvena djela Boga Spasitelja, da bi mu zahvalio, da bi spomen na njih ovjekovječio i nove generacije poučio da s njima usklade ponašanje zivota. U vremenu Crkve, koje teče od Kristove Pashe, jednom zauvijek već ostvarene, do njezina dovršenja u Božjem kraljevstvu, liturgija koja se slavi u određene dane sva je prožeta novinom Kristova otajstva.

1165 Kada Crkva slavi Kristovo otajstvo, jedna riječ daje biljeg njezinoj molitvi: Danas, kao odjek molitve što je Crkvu naučio njezin Gospodini odjek poziva Duha Svetoga.Taj "danas" živoga Boga, u koji je čovjek pozvan da uniđe, jest "čas" Isusove Pashe, koja proniče svu povijest i njezin je stožer. Život se spustio na sva bića i svi su ispunjeni velikom svjetlošću; Istok istokâ obuzeo je svemir, i Onaj koji bijase `prije zvijezde jutarnje' (Danice) i prije zvijezdâ, besmrtan i neizmjeran, veliki Krist, sjaji nad svim bićima jače od sunca. Stoga, za nas koji vjerujemo u njega, sviće dan svjetla, dugi, vječni, koji se više ne gasi: mistična Pasha.

1340 Slaveći dakle Posljednju večeru s apostolima u obrednoj pashalnoj gozbi, Isus je židovskoj Pashi dao konačno značenje. U stvari nova Pasha, Isusov prijelaz k Ocu po smrti i uskrsnuću anticipirana je na Posljednjoj večeri i slavi se u Euharistiji koja ispunja židovsku Pashu i anticipira konačnu Pashu Crkve u slavi Kraljevstva.

1363 Prema Svetom Pismu, spomen-čin (memorijal) nije puko sjećanje prošlih događaja, nego navješćivanje čudesnih djela što ih je Bog učinio u korist ljudi. U liturgijskom slavlju ti događaji, na neki način, bivaju prisutni i suvremeni. Izraelski narod upravo tako shvaća svoje oslobođenje iz Egipta: svaki put kad se slavi pasha, događaji Izlaska bivaju prisutni u sjećanju vjernika kako bi prema njima uskladili svoj život.

2746 Kad je došao njegov Čas, Isus moli Oca. Ta molitva, najduža što je prenosi Evanđelje, obuhvaća svekoliki naum stvaranja i spasenja, kao i njegovu smrt i uskrsnuće. Molitva Isusova Časa ostaje uvijek njegova, kao što i njegova Pasha, koja se dogodila "jednom zauvijek", ostaje prisutna u liturgiji njegove Crkve.

Židovska zajednica Bet Israel

Pesah - פסח

Pesah, jedan od tri hodočasnička blagdana, je nedvojbeno povijesno najvažniji židovski blagdan. Na Pesah su židovi izašli iz ropstva na slobodu. Na taj dan židovi su zapravo postali narod, a Pesah je prvi blagdan kojeg su slavili. Izlazak iz Egipta zauvijek je oblikovao židovski narod kao izabrani narod, koji je dobio posebnu i obvezujuću vezu s Bogom i njegovom Torom. Cijelome čovječanstvu donio je uzvišene vrijednosti ljubavi, slobode, pravde i zakona. Nastavak tog blagdana bilo je primanje Tore, a nakon toga slijedio je ulazak u Izrael.

Općenito o blagdanu Pashe

Trajanje blagdana
Pesah u Izraelu traje sedam dana, od 15. do 21. nisana: U prvome, četrnaestoga dana u mjesecu, navečer jedite beskvasni kruh, do dvadeset prvog dana u mjesecu navečer (Izl 12,18). Prvi i posljednji dan su blagdanski dani (jom tov), a između njih je pet polublagdanskih dana (hol hamoed).
U dijaspori blagdan traje osam dana, do 22. nisana; prva dva i posljednja dva dana su blagdanski, zbog dodatnoga dana koji se blagdanima dodaje u dijaspori, a između njih su četiri polublagdanska dana.

Nazivi blagdana i njihovi izvori
Nekoliko je naziva za ovaj blagdan. Tora ga naziva blagdanom beskvasnih kruhova. Rabini iz vremena Mišne i Talmuda, međutim, dali su prednost nazivu Pesah. I talmudski traktat koji se bavi Pesahom zove se Pesahim פסחים.
1. Pesah - Kada je Bog u desetoj kazni Egiptu ubio egipatske prvorođence, ta je kazna preskočila prvorođence među židovima: Krv neka označuje kuće u kojima vi budete. Gdje god spazim krv, proći ću vas; tako ćete vi izbjeći biču zatornomu kad se oborim na zemlju egipatsku.(Izl 12,39). Zato ovaj blagdan nazivamo blagdanom poštede (pesah).
2. Blagdan neukvasanih kruhova - המצות&חג hag hamacot - Pri izlasku iz Egipta naši su praoci jeli neukvasani kruh (maces), jer nisu stigli čekati da se tijesto digne, već su izašli u žurbi. Stoga ovaj blagdan nazivamo blagdanom macesa i u sjećanje na to jedemo maces, kako piše: Ispekli su tijesto koje su iznijeli iz Egipta, neukvasane pogače, jer se nije ukvasalo, budući da su istjerani iz Egipta i nisu mogli pričekati, pa si nisu pripravili jelo za put(Izl 12,39).
Tora zapovijeda: Slavi Blagdan beskvasnih kruhova. U određeno vrijeme u mjesecu abibu – jer si u njemu iz Egipta izišao – sedam dana jedi beskvasan kruh, kako sam ti naredio.....(Izl 23,15; vidi i Izl 34,18; Lev 23,6; 2Ljet 30,13; 2Ljet 30,21; 2Ljet 35,17)
3. Blagdan slobode - החרות&חג - hag haherut - jer je židovski narod izašao iz ropstva u slobodu nakon 210 godina robovanja.
4. Blagdan proljeća - האביב&חג - hag haaviv - jer Pesah pada u proljeće i označava njegov početak: Drži mjesec abib i slavi Pashu u čast Jahvi, Bogu svome, jer te Jahve, Bog tvoj, u mjesecu abibu izveo noću iz Egipta.(Pnz 16,1).

Pripreme uoči blagdana Pashe - pripreme za Pashalni seder

Hamec - חמץ
Prije Pesaha moramo urediti svoje domove i pripremiti se za blagdan, zbog nekoliko zabrana vezanih uz hamec. Hamec nastaje kad od trenutka dolaska brašna u dodir s vodom do kraja pečenja prođe više od 18 minuta. Otuda smo naučili da se košer maces proizvodi od brašna koje je došlo u dodir s vodom, zamiješeno u tijesto, uneseno u pećnicu i ispečeno, te za manje od 18 minuta izvađeno.
Klasični hamec je, nasuprot tome, kruh koji je nastao dugim procesom: tijesto je umiješano od brašna i vode, nakon toga se ukvasalo i dizalo, a tek onda je stavljeno u peć. Našim precima je Bog zapovjedio da iz Egipta izađu brzo, te tijesto nije imalo vremena za dizanje. Stoga su jeli macot, neukvasani kruh. To činimo do danas prema zapovijedi iz Tore:
Ništa ukvasano ne smijete jesti: u svim svojim prebivalištima jedite nekvasan kruh (Izl 12,20).

“Neka se ne vidi...” i “Neka se ne nađe...”
Tora nam je, osim jedenja hameca i stjecanja zarade od njega, u te dane zabranila još dvije stvari:
- Sedam dana ne smije biti kvasca u vašim domovima. Tko bi god jeo bilo što ukvasano, taj neka se ukloni iz izraelske zajednice, bio stranac ili domorodac (Izl 12,19).
- Sedam dana neka se jede nekvasan kruh; ukvasanog kruha neka ne bude kod tebe; i neka se nigdje ne vidi kvasac na tvome području (Izl 13,7).
Na Pesah se, kako bismo ispunili micvu o zabrani hameca, ne smije vidjeti niti nalaziti u našoj kući ili u našem vlasništvu bilo što ukvasano. Svaka i najmanja količina hameca je zabranjena. Zabranjeno nam je, dakle, jesti hamec, stjecati zaradu od hameca, da ga se može vidjeti u našoj kući, te da se nalazi u našem vlasništvu.
Halaha nam propisuje tri načina za pridržavanje zabrane jedenja, stjecanja zarade i mogućnosti viđenja hameca u našoj kući:

1. Traženje i nalaženje hameca: bedikat hamec - חמץ&בדיקת
Do večeri 13. nisana temeljito se očisti kuću. Tada slijedi traženje hameca po kući. Prije traženja blagoslivljemo:
BARUH ATA ADONAJ ELOHENU MELEH HAOLAM AŠER KIDEŠANU BEMICVOTAV VECIVANU AL BIUR HAMEC
Blagoslovljen si, Vječni, Bože naš, Kralju svijeta, koji si nas posvetio svojim zapovijedima i zapovjedio nam spaljivanje hameca.
Spaljivanje hameca slijedi sutradan ujutro. Aškenazi ostavljaju mrvice kruha koje će pri traženju pronaći, kako blagoslov ne bi bio uzaludan. Mora se paziti da se te mrvice ostavi na vidljivim mjestima, kako ne bi bile zaboravljene, čime bi u kući preostao hamec za vrijeme Pesaha. Traženje se odvija uz malu voštanu svijeću jasnog plamena, kako bi se mogla provjeriti mala i skrivena mjesta. Aškenazi se koriste i perom kojim se može očistiti male mrvice hameca. Sav hamec koji nađemo za vrijeme traženja sakupljamo, kako bismo ga sutradan spalili. Mora se provjeriti sva mjesta kamo je hamec mogao zaći.

Spaljivanje hameca - biur hamec - חמץ&ביעור
Hamec spaljujemo krajem “petog sata” na erev Pesah. Pod “satom” se misli na זמנית&שעה šaa zemanit “proporcionalni sat”28 koji ne traje 60 minuta, nego dvanaestinu vremena od svitanja do zalaska sunca, pa je nekad duži, a nekad kraći od 60 minuta. Ovisno o geografskome položaju mjesta, to je između 10 i 11 sati prije podne. Hamec se smije jesti do “četvrtoga sata”.

2. Poništavanje hameca, izjava o odricanju od hameca za koji ne znamo da se nalazi u našem vlasništvu ביטול&חמץ - hamec bitul-
Nakon traženja hameca i ujutro na erev Pesah pri spaljivanju hameca poništavamo hamec. Što znači poništavanje hameca? Domaćin kuće jasno čita izjavu da sav hamec koji se nalazi u njegovu vlasništvu, a nije ga našao traženjem hameca i spalio, poništava u mislima, odriče ga se i objavljuje da on za njega nema vrijednosti. Tekst za bitul hamec je na aramejskome:
KOL HAMIRA VEHAMIA DEIKA BIRŠUTI DELA HAMITE UDELA BEARTE LIVTIL VELIHUVI HEFKER KEAFRA DEARA.
Sve ukvasano i sav kvas koji se nalaze u mojem vlasništvu i nisam ga otkrio, te ga nisam spalio, neka bude poništen i neka bude kao prah zemlje.

Hagala - čišćenje posuđa za Pesah - הגעלה
Budući da je hamec zabranjen i u najmanjim količinama, posuđe koje smo rabili tijekom godine za kuhanje i jedenje nije košer za Pesah, jer i čisto posuđe sadrži minimalne količine hameca, koji je uporabom prodro u posuđe. Tko ih želi koristiti u vrijeme Pesaha, mora ih osposobiti za korištenje na Pesah - kašerirati za Pesah - ako ga želi tada upotrebljavati.
Neke obitelji posjeduju posebno posuđe i pribor za jelo za Pesah. Posuđe korišteno za hamec stavljaju zajedno s ostatkom hameca i prodaju. Mnogi, međutim, ne mogu kupiti dodatno posuđe, te moraju prije Pesaha kašerirati ono kojim se koriste cijele godine.

Načelo kašeriranja: פולטו&כך&כבולעו” - Kako ga unosi, tako ga iznosi.”
To znači: na isti način na koji je hamec došao u posudu, iz nje i izlazi. Kašeriranje različitog posuđa se razlikuje. Treba paziti da se svo posuđe, pribor i strojeve koje želimo kašerirati ne rabi dvadeset četiri sata prije kašeriranja.

Maces - neukvasani kruh
Maca (hebr.: מצה ,množina: macot = neukvasani kruh) U jidišu se izgovara “maces”; iako izvorno aškenaski, u nas je taj naziv prihvaćen među svim židovima, i Aškenazima i Sefardima. Maces pečemo iz tijesta umiješanog samo od brašna i vode. »itav postupak izrade macesa, od trenutka dodira brašna i vode do izlaska macesa iz pećnice, ograničen je na 18 minuta. Ako bi trajao duže, maces ne bi bio košer za Pesah i smatrao bi se hamecom.

Majim šelanu “voda koja je prenoćila” -שלנו&מים.
Vodu koju rabimo u pripravi tijesta običaj je crpiti iz bunara navečer prije pečenja. “Voda spava” preko noći (dvanaest sati), u posebno očišćenim posudama, na hladnom mjestu. Ta voda naziva se vodom koja je prenoćila jer je “prespavala noć”. Smisao prenoćivanja vode je osiguravanje njezine hladnoće prije miješanja s brašnom, budući da mlaka voda dovodi do dizanja tijesta.

Kitnijot
Postoji razlika između sefardskih i aškenaskih običaja u pitanju jedenja kitnijot (zrnata hrana poput graha, riže, pistacije, kukuruza...). Aškenazi ne jedu takvu hranu uz Pesah, zbog sumnje da se s njom mogla pomiješati pšenica. Sefardske zajednice nisu prihvatile taj običaj, pa jedu kitnijot na Pesah.

Erev Pesah - dan uoči Pesaha - פסח&ערב
Erev Pesah ispunjen je pripremama za vrhunac koji slijedi navečer, to je noć seder večere koja je vrhunac cijelog blagdana Pesaha.

Uranjanje u mikve
Danas je običaj na erev Pesah uroniti u mikve, jer su u doba postojanja Hrama to svi morali učiniti prije blagdana, budući da su samo obredno čisti smjeli ući u Hram i jesti pashalnu žrtvu. Šišanje
Običaj je šišati se na dan prije Pesaha, jer je to zabranjeno tijekom više od mjesec dana u Doba brojenja Omera, od Pesaha do Lag beOmera.

Maces za micvu
Naši rabini običavali su na erev Pesah poslije podne peći maces za seder. Ta se maca zove macat micva מצוה&מצת jer se zapovijed jedenja macesa odnosi samo na seder (Izl 12,18).

Post prvorođenaca - Taanit behorot - בכורות&תענית
Na erev Pesah svaki prvorođeni sin, što znači onaj koji je prvi sin svoje majke, stariji od trinaest godina (uzrast bar micva) mora postiti, jer je na taj dan u desetoj kazni Egiptu Bog spasio židovske prvorođence, a usmr tio egipatske.
Običaj je da prvorođenci sudjeluju na nekom obveznom objedu - seudat micva מצוה&סעודת - čime su oslobođeni posta. Seudat micva se priređuje povodom obrezivanja novorođenog dječaka ili povodom sijuma, završetka čitanja traktata Mišne.

Uzdržavanje od jela
Na erev Pesah običavamo manje jesti, kako bismo više jeli na sederu, gdje trebamo pojesti zadanu količinu macesa ne samo iz obveze, već i da bismo utolili glad. Kako bi nam okus macesa bio privlačan, ne jedemo maces već od roš hodeša nisana.

Paljenje svijeća
Na erev Pesah, prije početka blagdana, pali majka obitelji svijeće i govori blagoslov:
BARUH ATA ADONAJ ELOHENU MELEH HAOLAM AŠER KIDEŠANU BEMICVOTAV VECIVANU LEHADLIK NER ŠEL (na šabat ovdje dodaje: ŠABAT VEŠEL JOM TOV)
Blagoslovljen si, Vječni, Bože naš, Kralju svijeta, koji si nas posvetio svojim zapovijedima i zapovjedio nam da zapalimo blagdanske svijeće (na šabat ovdje dodaje: i šabatne ).
Zatim slijedi blagoslov “šehehejanu”. Ako Pesah počinje na radni dan, postoje različiti običaji oko paljenja svijeća. Aškenazi ih pale kad se vrate iz sinagoge, prenoseći vatru sa svijeće zapaljene prije početka blagdana. Sefardi pale svijeće za blagdan prije početka blagdana.

Noć sedera - Lel haseder - הסדר&ליל

Pesah je najstariji židovski blagdan. Prvi put slavili su ga židovi pri izlasku iz Egipta, godine 2448. prema židovskom kalendaru (1312. pr.n.e.). U sinagogi molimo večernju molitvu blagdana. Ne molimo kiduš u sinagogi, jer je kiduš dio sedera. Ova se noć zove noć sedera (seder - hebr.: red, redoslijed), jer tada pripovijedamo o redoslijedu događaja koji su se zbili našim predcima od kada su Jakov i njegovi potomci, ukupno sedamdeset ljudi, otišli u Egipat, sve do izlaska iz Egipta, kada su postali narod.
Prema tome je ova noć podijeljena i uređena kao niz koraka. Običaj je u goste pozivati siromašne, koji nemaju sredstava, da zajedno s ukućanima sudjeluju na sederu. židovski svjetonazor je svjetonazor naroda koji je izašao iz ropstva u slobodu. Stoga u velikim trenutcima blagdana židov ne zaboravlja one kojima nedostaju sredstva, poziva ih u kuću i pokazuje svojoj djeci kojim putem trebaju ići kada dođe vrijeme da sami budu domaćini.

Sjedenje uz naslanjanje - beheseva - בהסבה
Na sederu, koji je izraz oslobođenja iz egipatskog ropstva, treba sjediti kao slobodan čovjek, a to se čini, prema drevnim običajima, naslonjeno, što znači naslanjajući se na lijevu podlakticu. Također je običaj stavljati zbog toga i jastuke na stolce za noć sedera. Svi su obvezni sjediti naslonjeno, prema riječima Talmuda: »čak i siromašni u Izraelu neka ne jedu dok se ne naslone. Obveza naslanjanja odnosi se na trenutke jedenja macesa i pijenja četiriju čaša vina.

Kitl - bijeli ogrtač za noć sedera
Među Aškenazima postoji običaj da voditelj sedera, glava obitelji, nosi kitl. Dva su razloga za taj običaj:
- bijela boja podsjeća na platno u koje se zamata umrle, čime simbolizira žalost zbog rušenja Hrama (što se dogodilo na Tiša beav, koji u godini uvijek pada na isti dan u tjednu kao prvi dan Pesaha). Iz istog razloga na sederu jedemo jaje, koje svojim oblikom simbolizira životni krug: rođenje i smrt.
- bijela je odjeća lijepa; Veliki svećenik u Hramu nosio je bijelu odjeću kad je ulazio u Svetište nad svetištima, pa je stoga i ove večeri prikladno nositi takvu odjeću.

Micve za noć sedera
Ove noći moraju svi odrasli, muškarci stariji od trinaest i žene starije od dvanaest godina, ispuniti četiri micve, u kojima je bit sedera. Dvije su micve iz Tore, a dvije su rabinske:

Zapovijedi iz Tore
- jedenje macesa - ...četrnaestoga dana u mjesecu, navečer jedite neukvasane kruhove... (Izl 12,18). Obvezno treba pojesti barem kezajit (“kao maslina”), što je mjera za količinu jela.
- pripovijedanje o izlasku iz Egipta - I pripovijedat ćeš svojem sinu na taj dan, govoreći: ‘Radi ovoga učini mi Vječni kad sam izlazio iz Egipta.’
Zbog toga moramo što više pripovijedati o izlasku iz Egipta, otac sinu, stariji mlađima.
Mišna kaže: U svakome naraštaju svatko sebe treba vidjeti kao da je osobno izašao iz Egipta, jer je rečeno: ‘I pripovijedat ćeš svojem sinu u taj dan govoreći: Radi ovoga učini mi Vječni kad sam izlazio iz Egipta.’
Zato smo obvezni zahvaljivati, opjevati, veličati, hvaliti, uzdizati, obožavati, blagoslivljati, uznositi i slaviti onoga koji je našim praocima učinio sva ona čuda, izveo nas iz ropstva u slobodu, iz muke u veselje i iz tuge u blagdan, iz tame na veliko svjetlo, iz porobljenja u spas, te recimo pred njim ‘Slavite Vječnoga!’
Naši su rabini sastavili Hagadu, Pripovijest o izlasku iz Egipta, kako bi svi pravilno prenijeli tu priču. Ona sadržava povijest naših praotaca, njihov odlazak u Egipat, čuda koja su se dogodila u Egiptu, deset kazna za Egipat, razmicanje vode Crvenoga mora, primanje Tore i ulazak u Izrael. I veliki rabini moraju pripovijedati o izlasku iz Egipta; svatko tko produžuje pripovijedanje o onome što se dogodilo i što je bilo, vrijedan je hvale.

Rabinske zapovijedi
Sljedeće su dvije micve miderabanan מדרבנן ,što znači da su ih dodali rabini iz doba Mišne, nakon rušenja drugog Hrama:
- jedenje gorkog bilja - Gorko bilje podsjeća nas na gorak život naših praotaca, robova u Egiptu. U Tori piše: I zagorčavali su njihov život teškim radom, blatom i ciglama i svakakvim poljskim radom, sav rad kojim su ih zaposlili bio je nemilosrdno nametnut.
- pijenje četiriju čaša vina - Tijekom sedera pijemo četiri čaše crnog vina.
Navodi se više razloga za tu micvu:
Rabi Johanan u Talmudu kaže da je ova micva sjećanje na “četiri izraza za spasenje” kojima je Bog četverostruko obećao izbaviti židovski narod iz Egipta:
והוצאתי Zato reci sinovima Izraelovim: Ja sam Vječni i izvest ću vas iz egipatske trpnje...
והצלתי ... i izbavit ću vas od njihove tlake...
וגאלתי ... i spasit ću vas uzdignutom rukom i uz velike kazne...
ולקחתי ... i uzet ću vas sebi za narod i bit ću vam Bog i znat ćete da sam ja Vječni vaš Bog koji vas izvodi iz egipatske trpnje.
Rabi Levi u Talmudu iznosi mišljenje da ove micve odgovaraju četirima državama koje su porobile židovski narod nakon izlaska iz Egipta:
Babilonija, Perzija, Grčka i Rim. Maharal iz Praga navodi tradicijsku vezu između četiriju pramajki - Sare, Rebeke, Rahele i Lee - s četirima čašama vina, a tri temelja Pesaha - pashalnu žrtvu, maces i maror - s trima praocima.
Gra smatra da se radi o četiri svijeta: ovaj svijet, Mesijino doba, uskrsnuće mrtvih i budući svijet.
Svi moraju popiti te četiri čaše vina - muškarci, žene i mladež. Rambam piše: »Čak i siromahu koji živi od milostinje ne smiju dati manje od četiri čaše. Redoslijed pijenja četiriju čaša jest:
- Nad prvom čašom kaže se kiduš za blagdan,
- nad drugom čašom se čita Hagadu,
-nad trećom čašom blagoslivlje se nakon jela,
-nad četvrtom čašom završava se čitanje Halela.

Čaša za Iliju
Običaj je staviti dodatnu čašu na stol i napuniti je vinom. Ova se čaša naziva čašom za Iliju. To činimo zbog još jednog Božjeg obećanja da će spasiti židovski narod: ...Dovest ću vas u zemlju za koju sam se zakleo da ću je dati Abrahamu, Izaku i Jakovu i dat ću vam je u baštinu, ja, Jahve (Izl 6,8). Prema židovskom vjerovanju , prorok Ilija će doći (Mal 3,23) i najaviti buduće spasenje, pa se u njegovu čast postavlja ova čaša.

Crno vino
Običaj je piti upravo crno, a ne bijelo vino. Osim što se crno (na hebrejskome se kaže “crveno”) vino drži boljim, dva su razloga za crvenu boju vina na Pesah:
- ona simbolizira krv pri obrezivanju. židovima je naređeno da prije nego slave Pesah svi muškarci moraju biti obrezani: Ako s tobom bude živio pridošlica i prinosio pashalnu žrtvu Vječnome, obreži mu svako muško i tek onda neka se približi, pa žrtvuje, i neka bude kao stanovnik zemlje, a nijedan neobrezani neka ne jede od žrtve.
- ona predstavlja i krv pashalne žrtve koju su prinijeli u Egiptu. Krvlju su premazali nadvratnike svojih kuća: I neka uzmu od krvi i stave na po dva dovratnika i na nadvratnike kuća u kojima će je jesti.

Količina vina u čaši
Svaka čaša treba sadržavati 86 cm3. Ta se mjera naziva רביעית reviit. Oni kojima zdravstveni razlozi ne dopuštaju piti vino, a također i mladi, mogu piti sok od grožđa.

Kearat seder - tanjur za seder - סדר&קערת
Kada se vratimo kući iz sinagoge naći ćemo stol prekrit bijelim stolnjakom i u sredini kearat seder. Dok je postojao Hram, nije bilo tanjura za Pesah. Tada je jedenje pashalnog janjeta bilo bit Pesaha, a jelo ga se s macotom i gorkim travama. Danas, kad Hram ne postoji, kearet seder pun je simbola koji podsjećaju na Pesah u doba postojanja Hrama. Evo što se sve nalazi na tanjuru za seder:
- מצות macot - u sredini tanjura položene su tri macot (ploče macesa), običaj je da budu izrađene rukom, lijepe i “čuvane”. Tri macot simboliziraju tri staleža u židovskom narodu: kohen (iz svećeničke obitelji), levit (potomak plemena Levi) i Jisrael (ostali). Neki kažu da simboliziraju Abrahama, Izaka i Jakova.
- זרוע zeroa (hebr.: mišica) - pečena ili pržena kost s mesom od noge janjeta ili peradi - Podsjeća nas na הפסח&קרבן korban hapesah - pashalnu žrtvu i izbavljenje iz Egipta “jakom rukom i uzdignutom mišicom”.
- מרור maror (hebr.: gorko) - gorko bilje, hren - koje jedemo jer su Egipćani tlačenjem zagorčavali58 život našim predcima.
- חרוסת haroset (hebr.: smjesa) - smjesa oraha, datulja, badema i vina. Aškenazi dodaju i jabuke. Sve dobro pomiješamo i dobijemo smjesu koja podsjeća na žbuku kojom su naši preci gradili u Egiptu.
- ביצה beca (hebr.: jaje) - tvrdo kuhano jaje. Sefardski je običaj da ga pojede najstariji sin, dok kod Aškenaza svatko dobije po jedno. Nekoliko razloga za jaje na zdjeli za seder:
Spomen je na blagdansku žrtvu חגיגה&קרבן - korban hagiga. Prinosili su je svakoga od tri hodočasna blagdana. Jaje simbolizira židove: kao što jaje kuhanjem postaje tvrdo tako i židovski narod, kada ga tlače, jača. Tako je bilo i u Egiptu: Kako su ga tlačili, rastao je i proširio se...
Jaje jedemo u žalosti za umrlim. Njegov oblik podsjeća na životni krug, rođenje i smrt, te time simbolizira žalost zbog rušenja Hrama.
- כרפס karpas (hebr.: celer) - zeleno povrće (celer ili peršin ili neko drugo, ako ovih nemamo). Karpas treba pobuditi radoznalost djece i navesti ih da pitaju što je to osobito u noći sedera.
- חזרת hazeret (hebr. zelena salata) - zelena salata je zapravo vrsta gorkog bilja, marora, kojeg jedemo zajedno s macesom, jer piše: ... i beskvasni kruh s gorkim biljem neka jedu... Ovaj običaj ustanovio je Hilel, nasi u doba Mišne

Pashalni seder

Seder je podijeljen na četrnaest dijelova, od kojih svaki ima svoj naziv, kako bi se sačuvao redoslijed sedera:
kadeš - urhac - karpas - jahac - magid - rahca - moci maca - maror - koreh - šulhan oreh - cafun - bareh - halel - nirca.

1. קדש kadeš (hebr.: Posveti!) - To je kiduš, posveta dana, čime započinjemo seder. Moli ga voditelj sedera, uobičajeno je to otac obitelji. Vrijeme za kiduš je nakon izlaska zvijezda. Kiduš sadrži tri blagoslova: za vino (bore peri hagafen), za dan (mekadeš Jisrael vehazemanim), te za život (šehehejanu). Na kraju kiduša svi ispijaju prvu čašu vina od propisane četiri.

2. ורחץ urhac (hebr.: Operi ruke!) - Sudionici sedera peru ruke, bez izgovaranja blagoslova. U nekim mjestima običaj je da se voditelju sedera donese voda za stol, kao kralju kojega služe, jer na taj dan na koji smo izašli iz ropstva u slobodu, osjećamo se kao kraljevi. Ruke peremo stoga što prema halahi to činimo prije nego jedemo nešto umočeno u umak, a odmah nakon pranja ruku pojest ćemo karpas umočen u slanu vodu.

3. כרפס karpas (hebr. celer) - Uzimamo nešto karpasa, umačemo u slanu vodu i blagoslivljemo:
BARUH ATA ADONAJ ELOHENU MELEH HAOLAM BORE PERI HAADAMA
- Blagoslovljen si, Vječni, Bože naš, Kralju svijeta, koji si stvorio plod zemlje.
Jedemo manje od jednog kezajita. Namjera je da se probudi radoznalost djece, kako bi pitala zašto umačemo karpas u slanu vodu, što činimo samo ove noći.

4. יחץ jahac (hebr.: prepolovit će) - Uzimamo srednju maca od tri macot na tanjuru i lomimo je na dva dijela. Veći komad spremamo na stranu, zovemo ga afikoman, a manji vraćamo na mjesto između dviju cijelih macot. Afikoman jedemo nakon večere, prije molitve nakon jela, kako bi nam u ustima ostao okus macesa. Manji komad pojest ćemo kad kasnije blagoslovimo nad macesom. Nakon što smo prelomili srednju maca, nalijevamo drugu čašu vina.
Sada djeca pitaju ...נשתנה&מה - Ma ništana... - Po čemu je ova noć različita od drugih noći?
Ma ništana je skup pitanja o razlici između noći sedera i ostalih noći. Ta pitanja djeca postavljaju svojim roditeljima; ako za stolom nema djece, žena pita muža, a i netko tko je sam može pitati sam sebe.
Namjera je probuditi radoznalost sudionika sedera i pripremiti se za pripovijedanje o izlasku iz Egipta, što je glavna zapovijed večeri.
Mišna kaže: Natočili su mu drugu čašu i sada sin pita oca. Ako sin ne zna, otac ga pouči: Po čemu je različita ova noć od ostalih noći? Ostalih noći jedemo i kvasno i beskvasno, a ove noći samo beskvasno. Ostalih noći jedemo razno bilje, ove noći gorko bilje. Ostalih noći ne umačemo niti jedanput, ove noći dvaput. Ostalih noći jedemo uspravno ili sjedeći naslonjeni na stranu, ove noći svi smo naslonjeni.

5. מגיד magid (hebr.: pripovjedač) - Počinjemo čitati pripovijest o izlasku iz Egipta. Time ispunjavamo zapovijed iz Tore o pripovijedanju o izlasku iz Egipta. Počinjemo s “Bijasmo robovi faraonovi u Egiptu”, pripoviješću o egipatskom ropstvu, a završavamo s “Blagoslovljen si, Vječni, koji si izbavio Izrael.”. Ovaj dio je najbitniji u Hagadi, obredniku za seder.

O Hagadi
Hagada je jedna od najvažnijih židovskih knjiga. Sastavljena je kako bi se narodu omogućilo ispunjavanje zapovijedi o pripovijedanju o izlasku iz Egipta. Imala je velik utjecaj na lik naroda i očuvala ga, podsjećajući ga te noći, i kada bi je čitao u najtežim danima, na njegovu slavnu prošlost, dajući mu nadu u spas. Pored pripovijesti o izlasku iz Egipta, Hagada donosi i redoslijed činjenja ostalih blagdanskih micva za noć sedera: kada se jede maces, kada maror, kada se pije četiri čaše vina... Tekst Hagade prenosili su mnogi naraštaji usmenom predajom, kao i usmenu Toru, prije nego je zapisana. Prvi put ju je zapisao Veliki Sabor (Hakeneset hagedola) u 5. st. pr.n.e. Sakupili su usmene predaje i složili ih u jedan tekst.
Najstariji tekst pojavljuje se u Mišni. Na kraju doba gaona navodi ju rabi Seadja Gaon u svojem molitveniku, zapisao ju je i Rambam u 12. stoljeću. Današnji tekst potječe s kraja Srednjega vijeka.
Hagada počinje opisom vjerske prošlosti naših praotaca, dok su još bili idolopoklonici (Abrahamov otac Terah). Vjersku revoluciju započeo je naš praotac Abraham. Povijest se nastavlja odlaskom u Egipat Jakova i njegovih dvanaest sinova, začetnika židovskih plemena. Slijedi opis 210 godina egipatske tlake židovskoga naroda u Egiptu, doba robovanja. Posljednji pripovjedački dio je o izbavljenju iz Egipta.
On navodi deset kazna kojima je Bog kaznio faraona i egiptaski narod, razdvajanje voda Crvenoga mora, čudo mane, davanje Tore na Sinaju i još mnoga čuda koja su se dogodila do ulaska u Svetu zemlju. Vremenom su Hagadi dodani i drugi dijelovi: odlomci iz Biblije, molitve, midraši i pijuti.
Ima prelijepih knjiga Hagade, napisanih i oslikanih rukom židovskih umjetnika mnogo prije izuma tiska. Mnoge od tih Hagada nalaze se u svjetskim muzejima i umjetničke su dragocjenosti svjetskoga ugleda. Otkad je izumljen tisak, tiskane su tisuće izdanja, više od bilo koje druge hebrejske knjige.
Hagada je prevedena na gotovo sve jezike.


Značaj micve o pripovijedanju o izlasku iz Egipta u naše doba
Pripovijest o izlasku iz Egipta nije samo povijest onoga što se zbilo našim predcima prije više od 3300 godina, već je temelj našeg svakodnevnog postojanja. Bez izbavljenja iz Egipta ne bismo danas bili ovdje gdje jesmo. Ispunjavajući ovu micvu treba se uživjeti u pripovijest o izlasku iz Egipta, toliko da i sami osjetimo kao da smo osobno mi izašli iz Egipta, iz ropstva u slobodu. Rambam kaže:
U svakom naraštaju svatko treba vidjeti sebe kao da je sam sada izašao iz egipatskoga ropstva, jer je rečeno: ‘I izvede nas otuda...’ (Pnz 6,23). O toj stvari je Sveti, blagoslovljen neka je, zapovjedio u Tori: ‘Sjećaj se da rob si bio ...’ (Pnz 5,14). Dakle, kao da si ti sam bio rob i izašao u slobodu i bio spašen.
Hagada govori svojim jezikom svakome naraštaju. Jedno od poglavlja u Hagadi koje o tome jasno svjedoči je ono o “četiri sina”:
Blagoslovljen je Svenazočni, koji je dao Toru svome narodu Izraelu, blagoslovljen je.
O četiri sina Tora govori: jedan je mudar, jedan je zao, jedan je priprost, a jedan ne zna pitati...
Četiri sina predstavljaju četiri vrste ljudi u židovskom narodu i njihov odnos prema pripovijesti o izlasku iz Egipta.
Mudar sin je židov koji slijedi put svojih predaka, snalazi se u tradicijskim običajima i živi prema njima. Ovaj sin postavlja pitanja koja govore o razumijevanju pripovjesti o izlasku iz Egipta. Odgovor ovome sinu mora biti ozbiljan i proširiti njegovo znanje o propisima Pesaha.
Zao sin je onaj koji je, doduše, imao tradicijski odgoj, ali je odlučio prezreti tradiciju. Za njega je tradicija nešto što mu smeta i zastarjelo je, pa je njegovo pitanje izazivačko: “Što će vam ta noć sedera?” Odgovor ovome sinu je da je sam sebe izdvojio iz zajednice; da je on bio u Egiptu, ne bi bio spašen.
Priprosti sin nije imao židovski odgoj, on je otuđen od predaka. Zna da je židov, ali ne zna osnove židovstva, u njegovom sjećanju su nepovezani djelići koje želi povezati. U djetinjstvu je vidio seder u kući svoga djeda, pa pita: “Što je to?” Pitanje govori o onome tko pita, o njegovom neznanju i želji za znanjem, pa i odgovor mora biti informativan, treba mu ispričati cijelu pripovijest o izlasku iz Egipta.
Sin koji ne zna pitati je najudaljeniji od židovstva. Nije izrastao u tradicijskome okružju svoga doma niti svoje okoline. On ne zna što je židov, što je židovstvo. Naravno da ne zna ništa ni o blagdanu, pa zato ništa i ne pita. Kod ovakvoga židovskog sina ne čekamo da upita, nego s njim započinjemo razgovor i objašnjavamo mu značenje blagdana. Razlike između četiriju sinova posljedica su procesa asimilacije kojem je dijaspora bila pogodan teren za razvitak.
Udaljavanje od židovstva je proces koji napreduje korak po korak. Mudri otac se nalazi u svijetu židovstva, njegov sin odbacuje židovstvo koje mu se čini kao smetnja i teret koji ga pritišće. Unuk već ne poznaje židovstvo iz roditeljske kuće, nego samo iz sjećanja na djeda. Praunuk je potpuno udaljen od želje i mogućnosti da zna.
Svatko mora znati osnove čitanja Hagade, kako bi ispunio micvu o pripovijedanju o izlasku iz Egipta. Zato se Hagadu čita na raznim jezicima, jer je bit u tome da je se razumije. Mnoge zajednice u dijaspori čitaju Hagadu i na hebrejskom i na govornom jeziku. U ovome dijelu sedera pijemo i drugu čašu vina.

6. רחצה rahca (hebr.: pranje) - Peremo ruke po drugi put, uz blagoslov: BARUH ATA ADONAJ ELOHENU MELEH HAOLAM AŠER KIDEŠANU BEMICVOTAV VECIVANU AL NETILAT JADAJIM
- Blagoslovljen si, Vječni, Bože naš, Kralju svijeta, koji si nas posvetio svojim zapovijedima i zapovjedio nam da operemo ruke.
Sada to činimo jer ćemo jesti maces, prema kojemu se u doba Pesaha odnosimo kao prema kruhu, pa prije nego ga jedemo moramo oprati ruke. Tijekom godine, kada jedu maces, Sefardi blagoslivlju bore mine mezonot, kao nad kolačem, dok Aškenazi uvijek blagoslivlju maces kao kruh.

7. מצה&מוציא moci maca (složenica od moci /daješ/ i maca /beskvasni kruh/)- Voditelj sedera podiže macot i govori dva blagoslova:
BARUH ATA ADONAJ ELOHENU MELEH HAOLAM HAMOCI LEHEM MIN HAAREC / BARUH ATA ADONAJ ELOHENU MELEH HAOLAM AŠER KIDEŠANU BEMICVOTAV VECIVANU AL AHILAT MACA
- Blagoslovljen si, Vječni, Bože naš, Kralju svijeta, koji daješ kruh iz zemlje / Blagoslovljen si, Vječni, Bože naš, Kralju svijeta, koji si nas posvetio svojim zapovijedima i zapovjedio nam da jedemo maces.
Jedemo po dio od dviju cijelih ploča macesa i od manjeg dijela treće. Svi trebaju pojesti količnu kezajit (kao maslina), čime se ispunjava zapovijed jedenja macesa na sederu.

8. מרור maror (hebr.: gorko bilje) - Uzimamo maror u količini jednog kezajita. Sefardi običavaju umočiti ga u haroset, no ne treba marorom zahvaćati haroset, jer moramo osjetili gorčinu. Prije jedenja blagoslivljemo:
BARUH ATA ADONAJ ELOHENU MELEH HAOLAM AŠER KIDEŠANU BEMICVOTAV VECIVANU AL AHILAT MAROR
- Blagoslovljen si, Vječni, Bože naš, Kralju svijeta, koji si nas posvetio svojim zapovijedima i zapovjedio nam da jedemo gorko bilje.
Jedemo kezajit marora i time ispunjavamo zapovijed jedenja gorkog bilja na Pesah.

9. כורך koreh (hebr.: povezuje) - Uzimamo po kezajit macesa i hazereta ili marora, te napravimo “sendvič” tako da se maror nađe između dvaju komada macesa, te pojedemo. Ovaj običaj uveo je Hilel Stariji (Predsjednik Sanhedrina u 1. st. pr. n. e.) prema napisanome: Neka te noći jedu pečeno meso i naukvasani kruh, s gorkim biljem neka ga jedu...

10. עורך&שולחן šulhan oreh (hebr.: prostire stol) - Ovaj dio sedera je blagdanska večera. Običaj je da bude obilata i sadrži omiljena jela. Na samom početku običaj je jesti jaja. Jedemo i meso, sjećajući se pashalne žrtve koju je za postojanja Hrama jela svaka obitelj. Za postojanja Hrama bilo je obvezno pojesti pashalnu žrtvu prije ponoći, stoga i danas večeru trebamo pojesti najkasnije do ponoći. Tijekom večere smije se piti još vina, pored propisanih četiriju čaša.

11. צפון cafun (hebr.: skriven) - Nakon večere jedemo אפיקומן afikoman, veći dio od onog komada macesa koji smo prepolovili u četvrtome dijelu sedera, jahacu. Ako možemo, treba pojesti u količini dva kezajita, a ako ne, barem jedan. Nakon jedenja afikomana zabranjeno je išta jesti.
Afikoman je aramejska riječ sastavljena od riječi koje znače “iznijeli su pred nas”, a odnosi se na desert, poput kolača i drugih poslastica koje se iznosi na kraju obroka.
U doba Hrama na kraju večere nisu donosili slatka jela, nego svakome po komad od pashalne žrtve u količini jednog kezajita, kako bi svakome ostao u ustima okus micve. Danas jedemo po kezajit macesa, kako bi nam njegov okus ostao u ustima, jer se žrtve - budući da više nema Hrama - ne prinose, a i okus macesa je okus micve.
Važno je spomenuti da su tri ploče macesa na tanjuru za seder znakovite, jer dostaju za voditelja sedera, a svaki sudionik na sederu treba sam pojesti barem četiri komada macesa u količini po jednog kezajita: jedan u dijelu sedera moci-maca, jedan u korehu i dva ili barem jedan kao afikoman u cafunu.
Česta je pogreška što se više pazi da se pojede samu večeru nego suhi maces, ali treba znati da je bit micve Pesaha jedenje macesa, a ne večera, pa tko ne može pojesti i maces i večeru, bolje je da jede samo maces.
Riječ cafun znači “skriven”, jer je komad macesa do sada bio skriven. Postoji običaj da voditelj sedera sakrije afikoman i da ga djeca traže tijekom sedera. Kada ga neko dijete nađe, dobije dar u zamjenu za vraćanje afikomana voditelju sedera, jer se ne može nastaviti sa sederom ako se ne pojede afikoman. Ovaj običaj pomaže da djeca ostanu budna tijekom sedera.

12. ברך bareh (hebr.: Blagoslovi!) - Natačemo treću čašu vina i molimo molitvu nakon jela, uz spominjanje blagdana Pesaha. Na kraju blagoslivlje voditelj sedera nad vinom:
BARUH ATA ADONAJ ELOHENU MELEH HAOLAM BORE PERI HAGEFEN
- Blagoslovljen si, Vječni, Bože naš, Kralju svijeta, koji si stvorio plod vinove loze.
Tada naslonjeni popijemo treću čašu vina.

13. הלל halel (hebr.: Pjevaj!; zajednički naziv za Psalme 113-118) - Natačemo četvrtu čašu vina i čitamo halel, koji je sav pjesma veličanja i zahvaljivanja Bogu za sva čuda koja je učinio našim predcima kad ih je izvodio iz Egipta. Nakon halela čitamo pijut Nišmat kol haj - Duša svega živog, koji se svakog šabata čita u jutarnjoj molitvi, a završavamo blagoslovom Blagoslovljen si Ti, Vječni, Kralju opjevani hvalospjevima.
Tada govorimo blagoslov nad vinom i pijemo poljednju od četiriju čaša vina, čime ispunjavamo tu obvezu. Običaj je da se nakon četvrte čaše ništa ne pije. Ovaj dio završavamo blagoslovom nakon pijenja vina - za vinovu lozu i plod vinove loze.

14. נרצה nirca (hebr.: prihvaćeno je) - U ovom posljednjem dijelu Hagade i sedera za Pesah zahvaljujemo Bogu što smo mogli prirediti taj seder prema njegovim pravilima, pjevamo i molimo:
LEŠANA HABAA BIJRUŠALAJIM HABENUJA
- Dogodine u izgrađenome Jeruzalemu!, želeći da zavrijedimo sljedeće godine prirediti seder u izgrađenom Jeruzalemu, Jeruzalemu u kojem će, nakon Mesijina dolaska, biti izgrađen treći Hram.
Nakon 14. dijela sedera, pjevamo pjesme za Pesah. Svaka zajednica ima svoje melodije. Pjesme potječu iz petog stoljeća.

Pjesma nad pjesmama
Postoji običaj čitanja na Pesah Pjesme nad pjesmama. Neki je čitaju na kraju sedera, a drugi na šabat koji pada tijekom polublagdanskih dana Pesaha. Ako Pesah počinje na šabat i završava na šabat, čitamo Pjesmu nad pjesmama tijekom prvoga od njih. Sefardske zajednice čitaju je svakoga tjedna na erev šabat , između popodnevne molitve i molitve kabalat šabat.
Kabala i hasidizam tumače Pjesmu nad pjesmama kao opis snažne ljubavi između Boga (zaručnika) i židovskog naroda (zaručnice). U Zoharu se navodi da je kralj Salomon napisao Pjesmu nad pjesmama nakon što je završio gradnju prvoga Hrama, kada je, obuzet radošću, opjevao ljubav između Boga i židova.
Što povezuje Pesah i Pjesmu nad pjesmama?
Radnja Pjesme nad pjesmama smještena je u proljeće, u doba Pesaha: Jer evo, zima je završila, kiša je prošla i otišla. Pupoljci se vide diljem zemlje, stiglo je doba slavlja i golubičin se glas čuje u našoj zemlji. I naziv mjeseca nisana dolazi od riječi nican, pupoljak, koja se javlja u ovoj pjesmi.

Prilagođeno prema izvorniku zajednice "Bet Israel"