Strah Božji

Strah Gospodnji izvor je života: on izbavlja od zamke smrti.
( Mudre izreke - Izr 14,27 )

REKAPITULACIJA:

Strah Božji
Hebrejski	חפַחַד אֱלהִים	pachad elohim (pakh'-ad el-o-heem')
Grčki	Φόβος Θεού	Fóvos Theoú
Latinski	timor Dei

Izraz STRAH BOŽJI (strah Gospodnji, strah Jahvin ,strahopoštovanje..) pojavljuje se 149 puta u Biblijskim tekstovima. U naslovima i podnaslovima pojavljuje se 3 puta. Ukupno 152 puta.
- 127 puta pojavljuje se u Starom zavjetu.
- 25 puta pojavljuje se u Novom zavjetu, a od toga 9 puta u evanđeljima
- najviše se spominje u Knjizi Sirahovoj : 23 puta

Izraz BOJ SE BOGA (boj se Gospoda, boj se Jahve , bogobojazno, ..) pojavljuje se 166 puta u Bibliji
- 142 puta pojavljuje se u Starom zavjetu.
- 24 puta pojavljuje se u Novom zavjetu, a od toga 4 puta u evanđeljima
- najviše se spominje u Psalmima : 29 puta

Strah Božji..
SZ	Petoknjižje	14
	Povjesne knjige	19
	Mudrosne knjige	69
	Proroci	22
NZ	Evanđelja	9
	Djela apostolska	5
	Poslanice	9
	Otkrivenje	2
	Ukupno :	149

Boj se Boga...
SZ	Petoknjižje	29
	Povjesne knjige	22
	Mudrosne knjige	74
	Proroci	17
NZ	Evanđelja	4
	Djela apostolska	12
	Poslanice	4
	Otkrivenje	4
	Ukupno :	166

PREGLED PO ČITANJIMA - "STRAH BOŽJI"

PREGLED PO ČITANJIMA - "BOJ SE BOGA"

OSTALA LITERATURA :

Iz Rječnika Biblijske teologije:

STRAH BOŽJI
Važno je religiozni strah lučiti od onoga "bojati se" što ga svatko može doživjeti pred prirodnim nesrećama i napadima neprijatelja (Jr 6,25; 20,10). Samo onom prvom strahu ima mjesta u biblijskoj objavi.
Strah Izrael pred Sinajskom teofanijom (Izl 20,18) prvenstveno je izazvan veličajnošću jedinoga Boga, kao i Mojsijev strah pred gorućim grmom (Izl 3,6) i Jakovljev nakon noćnog viđenja (Post 28,17). Strah je sastavni dio scenarija Dana Gospodnjeg (Iz 2,10; Mudr 5,2), a sličan je strah stražara kod Isusova groba na uskršnje jutro (Mt 28,4). Strah iz počitanja koji se izražava klanjanjem sasvim je normalni vjernički refleks pred Božanskim očitovanjima - strah Gideonov (Suci 6,22) zatim Izaijin (Iz 6,5) i sl. Strah Božji može se javiti na razne načine, a svi oni upućuju na čovjeka prema dubljoj vjeri. Bog ne želi zastrašivati ljude i nije kao vlastodržac ljubomoran na svoju vlast; štoviše puno je mjesta u Bibliji na kojima Bog hrabri i govori :"Ne boj se!" (Suci 6,23; Dn 10,12; Lk ,13.30...).Vjera u Njega je izvor ohrabrenja koje razgoni i najobićnije ljudske strahove.
Strah Božji može se shvatiti dostatno široko i duboko da se može poistovjetiti naprosto s religijom. Karakteristično je da već Ponovljeni zakon povezuje strah Božji sa ljubavlju prema Bogu i obdržavanju Njegovih zapovjedi, sa služenjem Bogu (Pnz 6,2.5.13) a Izaija u njemu vidi plodove Duha Božjeg (Iz 11,2).
Mudraci kažu da je strah Božji početak mudrosti (Izr 1,7; Ps 111,10), a Ben Sirah u nizu tvrdnji govori da je strah zapravo isto što i bogoljubnost (Sir 1,11-20).Ta misao proteže se i Novim zavjetom. Strah se shvaća u onom dubokom smislu kada on postaje krepost. Petar nakon dolaska u kuću satnika Kornelija prosvijetljen izjavljuje: "Sad uistinu shvaćam da Bog nije pristran, nego - u svakom je narodu njemu mio onaj koji ga se boji i čini pravdu " (Dj 10,34..).
Tako shvaćen strah je put spasenja po vjeri.

Izreke svetaca / kratke izreke:

Boga se treba bojati u javnosti
da bismo Ga se bojali u privatnosti.
Idi gdje hoćeš, On te vidi.
Upali svoju lampu, On te vidi.
Ugasi je, On te vidi.
Boj se Njega koji te uvijek vidi.
Ako želiš griješiti nađi mjesto
gdje te On ne može vidjeti,
i onda čini što želiš.

Sv. Augustin , biskup i crkveni naučitelj (354.-430.)

Iz spisa Trakt. o Iv, 9,4:
Strah nekako pripravlja mjesto ljubavi.
Čim se ljubav nastami, tjera se strah
koji joj je pripravio mjesto.
Koliko ona raste, on se smanjuje...
Veća ljubav, manji strah...
Ali gdje nema straha,
nema ljubav gdje da uniđe.

Sv. Augustin , biskup i crkveni naučitelj (354.-430.)

Iz spisa Sermo 348, 3, br. 4, PL 39, 1529:
To manji neka bude strah,
što je bliža domovima u koju hrlimo.
Veći mora biti strah onih koji putuju,
manji onih koji su blizu,
nikakav onih koji stižu.

Sv. Augustin , biskup i crkveni naučitelj (354.-430.)

Vježbaj se u strahu Božjem,
jer ovaj ponizuje i skruši srce.

Sv. Terezija Avilska, prva žena naučiteljica Crkve (1515.-1582.)

Strah Božji prosvjetljuje dušu ...
istrebljuje lukavstvo ...
oslabljuje strasti, izgoni tamu iz duše i čini je čistom ...
Strah Božji je vrh spoznaje;
gdje njega nema, nećeš naći ništa dobro...
Tko nema straha Božjeg, otkriven je za napade đavla.

Sv. Efrem Sirijski , đakon i crkveni naučitelj (306.-373.)

Svaki čovjek po naravi teži za znanjem,
ali što koristi znanje bez straha Božjega?
Svakako je bolji ponizan seljak koji služi Bogu,
nego oholi mudrac, koji, zanemarivši sebe,
ispituje kretanje svoda nebeskog.
Tko sebe dobro poznaje,
taj sebe malo cijeni
i ne vesele ga ljudske pohvale.
Kad bih znao sve što je na svijetu,
a ne bih imao ljubavi,
što bi mi koristilo pred Bogom
koji će me suditi po djelima?

Thomas von Kempen, augustinac (1389-1471)

Ne skidaj svoje ruke sa svoga sina ili kćeri,
nego ih od najmlađe dobi uči strahu Božjemu.

Didahe - ranokrščanski spis

Prepusti se liječniku, i on
će ukloniti mrenu na očima duše i srca.
Tko je tvoj liječnik?
Bog, koji liječi i oživljuje
svojom riječju i mudrošću. (…)
Ako se toga spomeneš, čovječe,
i pritom živiš čisto, pravedno i sveto,
onda možeš vidjeti Boga.
Ali ponajprije zadrži vjeru
i strah Gospodnji u svojemu srcu,
onda ćeš razumjeti te stvari.

Sv. Teofil Antiohijski, antiohijski patrijarh (II.stoljeće)

Iz djela Satir iliti divji čovik :
Poštuj Boga za tvog stvoritelja
i boj ga se, dila platitelja,
pak cesara za upravitelja i
zakona Božjeg branitelja.

Matija Antun Relković, pisac (1732.-1798.)

Iz spisa Iskrice Tajne:
Sveti užas Božje tajne,
strah i drhtanje,
čisti nas za Ljubav i spokoj.

Josip Sanko Rabar, književnik, filozof (1946.)

Iz spisa Iskrice Tajne:
Božja blizina je Ljubav zaogrnuta u užas.
Spokoj je tajna straha,
radost tajna svih gubitaka.

Josip Sanko Rabar, književnik, filozof (1946.)

Svatko mora naučiti strašiti se,
jer bi inače propao
ili zbog toga što ga nikada nije bilo strah
ili zbog toga što bi u taj strah utonuo.
A tko nauči pravo se strašiti,
taj je naučio najveću mudrost.

Soren Kierkegaard , filozof i teolog (1813.-1855.)

Iz spisa MISTERIJ BOGA OBJAVE NA SINAJU
Ispovijest vjere u događajima knjige Izlaska :
Ne može čovjek Boga vidjeti i
na životu ostati (Izl 33,20).
I Ilija prorok se zaklanja u pećinu
da ne vidi lice Božje (1 Kr 19,13).
Izraz bojati se Boga čest je u
mudrosnim knjigama i ne znači strah od
nekoga ili nečega nego strahopoštovanje,
poniznost, pobožnost.
Jedan je to od darova namijenjen i Mesiji (Iz 11,2).
To je timor filialis koji kao Božji dar
pomaže spoznati istinu i izvršiti volju Božju.

Božo Odobašić, prezbiter, profesor KBF Sarajevo (1942.)

Iz spisa Značenje straha u čudorednom djelovanju, 1989.
Sasvim je nešto drugo,
i potpuno drugačije od raznih vrsta
ljudskih strahova, je strah Božji.
Strah je to zbog poštovanja pred neizmjernom i
neobuhvatnom tajnom Božjega bića.
Prema Tomi Akvinskom, taj je strah jedan od
sedam darova Duha Svetoga.
Dakle, nešto pozitivno, štoviše, poželjno.
Tko posjeduje taj dar, Božji je prijatelj.
«Blago svakome koji se Jahve boji« (Ps 128, 1).

Valentin Pozaić, biskup, teolog , filozof (1945.-2023.)

Iz spisa Značenje straha u čudorednom djelovanju, 1989.
Strah Božji usko je vezan za krepost nade ili
ufanja u Božje obećanje o konačnom ostvarenju
čovjekova cilja na koncu povijesti,
u nebeskom Kraljevstvu.
Krepost nade nosi u sebi napetost između obećanog i
još u cjelini nedohvaćenog.
Pogled na Boga nadahnjuje čistu nadu i
potpunu sigurnost u postignuće cilja.
Pogled upravljen na sama sebe, na čovjeka,
nadahnjuje nesigurnost, neizvjesnost i strah.
Sve dok ne stigne na cilj,
čovjek nosi u sebi mogućnost slobodnog otkazivanja,
nesigurnost suradnje u djelu spasenja,
premda je to spasenje u Božjem obećanju
sasvim sigurno i zajamčeno.
»Problem pomirljivosti sigurnosti nade
i nesigurnosti spasenja, zamršen je i težak.«
Zato će Sv. Pavao poručiti:
»Sa strahom i trepetom radite
oko svoga spasenja« (Fil 2, 2).
Sa strahom i trepetom,
jer u pitanju je dragocjeni biser: cilj života.

Valentin Pozaić, biskup, teolog , filozof (1945.-2023.)

Iz spisa Značenje straha u čudorednom djelovanju, 1989.
Kad čovjek stvarno teži prema nekom uzvišenom cilju,
i žarko ga želi,
prožet je također određenim strahom
od toga da ga ne promaši.
Ali to nije strah koji sputava,
već potiče na veće zalaganje.
Strah kao dar Duha Svetoga
nipošto nije strah koji od Boga udaljuje,
nego strah koji — u pogibelji —
sve više traži utočište u Božjem naručju.
Na takvo pouzdanje poziva sam Isus:
»Neka se ne uznemiruje srce vaše! Vjerujte u Boga,
i u mene vjerujte« (Iv 14, 1).
Gdje rastu prava nada i ufanje,
tu raste takoder uredan strah.
I što se čovjek iskrenije boji zbog sebe,
to se s većim pouzdanjem uzdaje i oslanja na Boga.

Valentin Pozaić, biskup, teolog , filozof (1945.-2023.)

Iz spisa Značenje straha u čudorednom djelovanju, 1989.
Valja razlikovati sinovski strah od ropskoga.
U ropskom je strahu onaj koji bježi od zla
jer se boji kazne, pakla, čistilišta ili drugih nevolja.
Ne privlači ga u životu sjaj neke vrijednosti ili veličine,
nego ga zastrašuje grozota kazne.
Ukoliko i takav strah čuva čovjeka na putu nade i dobra,
postiže svoju pozitivnu ulogu. Inače je negativan.
Sinovski je strah čin odanosti
iz koje netko ne želi nanijeti uvredu Bogu,
a trudi se izbjegavati zlo i nastoji krčiti put dobru.
Ili drugim riječima: »Kršćanin
se nikada ne nada plaći sluge nego spasu.«

Valentin Pozaić, biskup, teolog , filozof (1945.-2023.)

Iz spisa Kristov zakon, , 1980.
Svetac vidi najdublje u bezdan grijeha,
i najviše cijeni Božje prijateljstvo.
Stoga je i njegov strah
da Boga ne uvrijedi najdjelotvorniji.

Häring Bernhard, prezbiter, teolog (1912.-1998.)

Iz spisa Pustinja u gradu:
Nemoj se bojati kada te Bog zove,
ali nemoj se bojati niti kada On šuti.
Nemoj se bojati kada traži od tebe
da učiniš neko djelo,
ali nemoj se bojati niti kada to
od tebe ne traži.
Bog je veći od svojega zova.
Bog je veći od tvojih djela.
Bog je veći od dobra koje činimo.
Važno je hodati u Njegovoj prisutnosti i
biti siguran u vjeri da je On taj
koji nas vodi.

Carlo Carretto, redovnik (1910.-1988.)

Iz spisa Intervju s kardinalom Robertom Sarahom, 2016.:
Sveto pismo vrvi naputcima glede
tzv. „straha Božjega“.
Početak mudrosti je strah Božji:
Initium sapientiae timor Domini.
Strah Božji je jedan od sedam darova Duha Svetoga.
Strah Božji nije bojazan, strašenje.
Sveti Ivan kaže u svojoj Prvoj poslanici:
„Ljubav odgoni strah, bojazan“.
Strah Božji je uvažavanje i djetinje
(po)štovanje pred Bogom
koji je uvijek daleko veći od čovjeka.
On je Tvorac, mi smo samo dio njegova stvorenja.
Intimna blizina prema Bogu ne dokida
poštovanje pred njim.
Ukoliko nemamo ili izgubimo
strahopoštovanje pred Bogom, ne ćemo biti
kadri ozbiljno shvatiti Njegovu spasonosnu
riječ koja nas stavlja pod upitnik i prosvjetljuje.

Robert Sarah, kardinal (1945.)

Iz spisa Knjiga Božanske utjehe:
Čovjek se Boga ne treba bojati,
jer tko se Njega boji,
taj od Njega bježi.
Ovja strah je štetan strah.
A ispravan je strah kad se bojimo
da ne izgubimo Boga.
Čovjek se Njega ne treba bojati,
on Ga treba ljubiti,
jer Bog čovjeka ljubi svojim cijelim
najvišim savršenstvom...
Bog u tebi rađa svoga jedinorođenoga Sina,
bilo ti pravo bilo ti krivo,
spavao ti ili bio budan,
On čini svoje...

Meister (Johannes) Eckhart, dominikanac, filozof, teolog i mistik (1260.-1328.)

Iz spisa Najljepši plodovi na drvetu otkupljenja, 1934.:
Dok u poganstvu pa i kod izabranog naroda
prevladavaju motivi straha u
čovjekovu odnosu prema Bogu —
još kod Malahije,
zadnjega od proroka, čitamo riječi:
»Filius honorat patrem,
et servus dominum suum:
si ergo pater ego sum,
ubi est honor meus,
et si Dominus ego, ubi est
timor meus?«
»Sin poštiva oca, a sluga gospodara svojega:
ako sam ja dakle otac,
gdje mi je poštivanje,
i ako sam ja Gospodin,
gdje je strah moj?«

Karlo Grimm, prezbiter DI, profesor (1898.-1952.)

Iz spisa Panteizam i vjera obrazovanog svijeta, 1931.:
Trebamo Boga, kojega se moramo i bojati.
Ne možemo misliti, da bi neko biće bilo naš Bog,
a da ga se ne bismo morali bojati.
Ako je naš Bog, to smo o njemu ovisni i
moramo mu se pokoravati.
Ne može mu biti svejedno,
što mislimo i što govorimo i što radimo.
O tom, da li se pokoravamo Bogu ili ne,
ovisi naša sreća ili nesreća.
Bog, o kojem ne ovisi naša sreća,
nije naš Bog.
Zato ne možemo zamisliti Boga,
kojega se ne bismo morali bojati.
Strah Božji je bezuvjetno potreban.
Bez njega ne bismo vršili volju Božju,
a bez vršenja volje Božje
ne možemo postići blaženstvo.
Suvišan bi nam bio bog,
kojega se ne bismo trebali bojati.
Premda nam je prijeko potreban strah Božji,
ipak nam je još potrebnija ljubav.

Franjo Šanc, prezbiter DI, filozof (1882. -1953.)

Iz spisa Poslanica Korinćanima:
Boga se većma bojte nego ljudi!
Bog će nam vratiti po djelima našim.
Ne budimo dakle dvolični i ne posumnjajmo.

Sv. Klement I, papa (1. stoljeće)

Iz spisa A.Marius, Čovjek koji je razgovarao s Bogom, 1970:
Budimo ponosni što smo kršćani.
Sretni što imamo Boga.
Molimo i ponizimo se da u nama
nikada ne iščezne strah Božji...

Stjepan Sorić, prezbiter OFM (1901.-1968.)

Iz spisa Strah i ljubav u našem vjerskom i duhovnom životu, 1977.:
U naše se vrijeme o strahu Božjem
ne čuje mnogo.
Ako se tako omalovažuju grijeh i
Božje sankcije, mi nismo na pravom putu,
nemamo biblijskog duha.
Branit će se tko tekstom 1 Iv 4,17.18,
gdje čitamo da savrešna ljubav
tjera od sebe strah.
No kako mi još nismo svi
savršeni u ljubavi,
nemamo prava da protiv Ivanove nakane
eliminiramo sam izraz strah Božji
iz našeg kršćanskog vokabulara.

Albin Škrinjar, prezbiter DI, profesor (1896.-1988.)

Iz spisa Strah i ljubav u našem vjerskom i duhovnom životu, 1977.:
U petoknjižju peta je knjiga, Pnz,
ona u kojoj ideja straha Božjega
najjače iskače.
Ali je u Pnz upadljivo što kontekst
izraza strah Božji,
bojati se Boga ne stavlja pred
naše oči kazne koje nam prijete od Boga.
Strah Božji više je strahopoštovanje
pred Božjim auktoritetom,
pred onim što nam Bog zapovijeda
iz ljubavi prema nama.
Strah je tu gotovo ljubav prema Bogu,
kojoj nije ništa preče od
vršenja svete volje Božje.

Albin Škrinjar, prezbiter DI, profesor (1896.-1988.)

Katekizam katoličke crkve:

1041 Poruka Posljednjeg suda poziv je na obraćenje dok Bog još daje ljudima "vrijeme milosno, (...) vrijeme spasa" (2 Kor 6,2). Nadahnjuje i sveti strah Božji. Obvezuje na pravdu Kraljevstva Božjega. Naviješta "blaženu nadu" (Tit 2,13) povratka Krista Gospodina, koji će doći "da se proslavi u svojim svetima i da se prodiči u svima koji su vjerovali" (2 Sol 1,10).

SLAVLJE POTVRDE
1299 U rimskom obredu biskup nad okupljene potvrđenike širi ruke. Taj je gest već od apostolskih vremena znak dara Duha Svetoga. Pritom moli za izlijevanje Duha: Svemogući Bože, Oče Gospodina našega Isusa Krista! Ti si ove sluge svoje nanovo rodio vodom i Duhom Svetim i od grijeha ih oslobodio. Pošalji, Gospodine, na njih Duha Svetoga, Branitelja; daj im duha mudrosti i razuma, duha savjeta i jakosti, duha znanja i pobožnosti; ispuni ih duhom svoga straha, po Kristu Gospodinu našemu.

1831 Sedam darova Duha Svetoga jesu: mudrost, razum, savjet, jakost, znanje, pobožnost i strah Božji. Oni u punini pripadaju Kristu, Sinu Davidovu. Oni upotpunjuju i vode k savršenstvu kreposti onih koji ih primaju. Oni čine vjernike poslušnima da se spremno pokoravaju božanskim nadahnućima.

2149 Kletve u koje se ubacuje ime Božje bez nakane psovati, manjak je poštovanja prema Gospodinu. Druga zapovijed zabranjuje također magijsku upotrebu Božjeg imena. Ime je Božje veliko tamo gdje se izgovara s poštovanjem dužnim njegovoj veličini i njegovu Veličanstvu. Ime je Božje sveto tamo gdje se spominje s čašću i sa strahom da ga se ne uvrijedi.

Iz Rasprave protiv krivovjerja, svetog Ireneja, biskupa
(Knj. 4, 14, 2-3; 15, 1: SC 100. 542, 548)

Izrael je slikama učio bojati se Boga i ustrajati na putovima njegovim

Bog je od početka čovjeka sazdao radi svoga veličanstva; patrijarhe je izabrao radi njihova spasa; on je unaprijed odgajao narod učeći nepoučene da slijede Boga; proroke je poučavao i tako navikavao čovjeka na zemlji da nosi njegova Duha i ima zajedništvo s Bogom. On koji ni za kim nema potrebe, onima je koji njega trebaju pružao svoje zajedništvo; onima koji su mu bili mili zacrtavao je poput arhitekta naum spasenja, onima koji u Egiptu nisu vidjeli sam je dao hranu, a onima koji su lutali u pustinji dao je najprikladniji zakon, onima pak koji su unišli u dobru zemlju, osigurao je baštinu; konačno, onima što su se obratili Ocu pružao je tusto tele i davao je prvu odjeću te je tako na mnogo načina ljudski rod pripravljao na skladan red spasenja.
Zbog toga Ivan u Otkrivenju kaže: I njegov je glas poput huke silnih voda. Silne vode — to je Duh Božji, jer Otac je bogat i silan. I po svima njima je Riječ dolazila i bez ikakve je zavisti bila na korist onima koji su mu bili podložni, svakome je stvorenju propisivala prikladan i odgovarajući zakon.
Tako je odredila zakonom narodu kako da podigne Šator, izgradi hram, kako da izabere levite, prinosi žrtve i prinose, obavlja čišćenja i sve ostalo što su imali opsluživati.
A njemu ništa od toga nije potrebno — on je oduvijek ispunjen svim tim dobrima, u sebi ima svaki ugodan miris i mio dah pa i prije no što je Mojsije bio. No on je poučavao narod koji se lako znao obraćati kumirima, te ga je mnogim proročanstvima učio da ustraje i služi Bogu. Po onome što je bilo drugotno upućivao je na prvotno, to jest preko pralikova na zbilju, preko vremenitoga na vječno, po tjelesnome na duhovno, po zemaljskom na nebesko kako je bilo rečeno Mojsiju da čini sve prema onome što je vidio na brdu. Četrdeset je dana učio obdržavati Božje riječi, nebeske naredbe i duhovne slike i pralikove budućih dobara, kako i Pavao kaže: Pili su iz stijene koja ih je pratila; stijena bijaše Krist. I opet dodaje o onome što je prorečeno u zakonu: Sve se to njima, kao pralik, događalo, a napisano je za upozorenje nama, koje su zapala posljednja vremena.
Po pralikovitna su se dakle učili bojati Boga i ustrajati u njegovim zapovijedima. I tako zakon bijaše njima poruka i proročanstvo budućih dokaza.

Časoslov, služba čitanja II. KORIZMENI TJEDAN – SRIJEDA

Iz Rasprava o psalmima, svetog Hilarija, biskupa

O pravom strahu Gospodnjem

Blago svakome koji se boji Gospodina, koji njegovim hodi stazama. Kad god se u Svetom pismu govori o strahu Gospodnjem, valja primijetiti da se o njem nikad ne govori kao o nečem samom za sebe, kao nama dostatnom za savršenstvo naše vjere, već se uvijek mnogo toga dodaje i pretpostavlja iz čega se dade shvatiti smisao i savršenstvo Božjega straha. To je izrekao Salomon u Izrekama: Ako prizoveš mudrost i zavapiš za razborom; ako ga potražiš kao srebro i tragaš za njim kao za skrivenim blagom — tada ćeš shvatiti strah Gospodnji.
Vidimo u tim riječima koliko treba stepenica da dođemo do straha Gospodnjega. Najprije valja prizvati mudrost, a ulogu čitanja valja prepustiti razumu, te treba istraživati i ispitivati mudrost; tad ćemo shvatiti strah Gospodnji. A ono što općenito ljudi misle, oni tako ne drže o strahu.
Strah je drhtanje ljudske nemoći i bojazan da nam se ne dogodi nešto što ne želimo da se dogodi. On postoji i pokreće se u nama kad nam savjest nešto predbacuje, pred pravom boljega, pred navalom jačega, zbog bolesti, pred zvijerima i zbog muke od svakoga zla.
Takvom se strahu ne treba učiti, on se javlja iz slabosti naše naravi. Niti nam treba učiti čega da se bojimo, već nam ono čega se bojimo samo ulijeva užas. S pravom je napisano o strahu Gospodnjem: Dođite, sinovi, čujte me, naučit ću vas strahu Gospodnjem. Valja nam se dakle naučiti strahu Gospodnjem jer se o njem poučavamo. On se ne sastoji u užasu, nego u razboritoj nauci; on nije u drhtanju naše naravi, već ga stječemo obdržavanjem zapovijedi i djelima čestita života i spoznajom istine.
Za nas je strah Božji u ljubavi te njegova savršena ljubav nadvladava strahovanje. A osnovna je zadaća naše ljubavi u tome da slušamo poticaje, obdržavamo naredbe i pouzdajemo se u obećanja. Poslušajmo stoga riječi Pisma: Izraele, što Gospodin Bog tvoj traži drugo od tebe nego da se bojiš Gospodina, Boga svoga, da hodiš putovima njegovim, ljubiš ga i držiš njegove zapovijedi svim srcem svojim i svom dušom da ti bude dobro? Mnogi su putovi Božji jer on sam je put. Ali kad o sebi govori, onda sam sebe naziva Putom te pokazuje razlog zašto se naziva Putom: Nitko ne može doći k Ocu osim po meni.
Mnogo nam putova valja pretražiti i mnogim putovima nam je krenuti da nađemo jedan put, koji je dobar, a to je put istine, put kojim hodimo u život vječni. Putovi su u zakonu, u prorocima, u Evanđeljima, u apostolima, ali su putovi i u obdržavanju različitih zapovijedi, koje obdržavajući iz straha Božjega živimo blaženo.

Časoslov, služba čitanja II. KORIZMENI TJEDAN – ČETVRTAK

Iz Poučnih knjiga o Jobovoj knjizi, svetoga Grgura Velikoga, pape
(Knj . 1, 2 . 36: PL 75 , 529 – 530. 543 – 544)

Bio je to čovjek bezazlen i pravedan, i bojao se Boga

Neki su ljudi tako bezazleni da ne znaju što je pravedno. No time što se ne trude oko kreposti i pravednosti, gube nedužnost prave bezazlenosti. Ne znaju biti razboriti u pravednosti pa zato ne mogu nikako ostati po bezazlenosti nedužni.
Stoga Pavao potiče učenike riječima: Hoću da budete mudri za dobro, a bezazleni za zlo. Na drugom mjestu kaže: Ne budite djeca pameću, nego nejačad pakošću. I sama je Istina naredila učenicima: Budite mudri kao zmije, a bezazleni kao golubovi. Oboje je nužno spojio u tom savjetu: da lukavstvo zmije pouči bezazlenost goluba, a bezazlenost goluba da ublaži lukavstvo zmije.
Stoga Duh Sveti svoju nazočnost ljudima ne očituje samo u golubu, nego i u ognju. Golub je znak bezazlenosti, a oganj revnosti. Očituje se, dakle, u golubu i u ognju. I svi koji su njime ispunjeni tako služe blagoj bezazlenosti da se i pravednom revnošću raspaljuju protiv grijeha prijestupnika.
Bio je čovjek bezazlen i pravedan, bojao se Boga i klonio zla. Tko god čezne za vječnom domovinom, svakako živi bezazleno i pravedno: bezazleno, naime, djelom, pravedno vjerom; bezazleno u dobrima koja su niže, pravedno u najvišim dobrima koje osjeća u dubini samoga sebe. Ima nekih koji nisu bezazleni u dobru što ga čine jer u tom dobru ne traže unutarnju nagradu, već samo izvanjsko priznanje. Stoga je dobro rekao neki mudrac: jao grešniku koji zemljom hodi dvjema stazama. Grešnik pak hodi dvjema stazama kad djelom vrši ono što je Božje, a mišlju traži što je svjetsko . Dobro je rečeno: Bojao se Boga i klonio zla.
Sveta naime Crkva izabranih stazu svoje bezazlenosti i pravednosti započinje u strahu, a u ljubavi je dokončava. Tad·joj se valja posvema kloniti zla kad je iz ljubavi prema Bogu već započela ne griješiti. A jer još iz straha dobro čini, nije se još posvema otklonila od zla; time samim griješi što bi htjela griješiti kad bi to mogla nekažnjeno.
Kad se dakle kaže da se Job boji Boga, onda se pravom tvrdi da se on kloni i zla, jer dok ljubav slijedi strah, ono što se razumom odbacuje, odlukom se mišljenja grijeh pobjeđuje.

Časoslov, služba čitanja VIII. TJEDAN KROZ GODINU – NEDJELJA

Iz spisa Sedam darova Duha Svetoga, Marinka Perkovića,prezbitera
Moralno promišljanje u duhu skolastičke teologije

Dar straha Božjega

Bog nije samo milosrdan već je i pravedan. I dok se iz promatranja Njegova milosrđa u čovjeku rađa nada, dotle se iz promatranja Njegove pravde u čovjeku rađa strah. Čovjek se može i treba bojati Boga. Međutim, u odnosu na Boga postoji više vrsta strahova: svjetovni, ropski, sinovski, početni strah. Svjetovni strah je prisutan kad se čovjek boji žrtava koje zahtijeva služenje Bogu. On te žrtve promatra kao zla koja se protive njegovoj zemaljskoj sreći. Svjetovni strah stoga udaljuje čovjeka od Boga. U slučaju ropskog i sinovskog straha, zlo kojeg se čovjek boji potiče ga da se okrene Bogu i prione uz Njega.
Riječ je o dva različita straha. Naime, onaj tko živi u ropskom strahu, okreće se Bogu iz straha od kazne koja od Njega dolazi. Onaj tko posjeduje sinovski strah, prianja uz Boga isključivo zbog straha da Ga ne uvrijedi svojim grijesima. Onaj pak koji izbjegava grijehe i zbog straha od kazne i zbog straha da Boga ne uvrijedi grijehom, posjeduje početni strah. Iz rečenog proizlazi da je svjetovni strah uvijek zao jer se rađa iz zla korijena, naime: iz ljubavi prema ovome svijetu. Ropski strah je dobar jer dolazi od Duha Svetoga. Dobar je ne zato što je ropski – ropski duh se naime protivi ljubavi – nego zato što je po svojoj naravi dobar.
On se, međutim, ne može izjednačivati sa sinovskim strahom jer proizlazi iz ljubavi prema samome sebi. Ali zato su oba navedena straha početak mudrosti, premda na različite načine. I dok ropski strah, odnosno strah od kazne, čovjeka izvana pripravlja za mudrost, sinovski strah je početak mudrosti jer je njezin prvi učinak. Što se pak tiče početnog straha, upravo zato što je početni, on se bitno ne razlikuje od sinovskog straha. Imajući u vidu rečeno, lako je zaključiti da svjetovni strah nije dar Božji. To nije ni ropski strah, premda dolazi od Duha.
Taj strah ne može biti dar Duha jer ne isključuje želju za grijehom. Stoga darom Duha Svetoga treba smatrati samo sinovski strah jer on čovjeka potiče na bezinteresno štovanje Boga. Treba reći i to da se sinovski strah ne umanjuje, nego uvećava s rastom ljubavi. Naime, što više čovjek raste u ljubavi prema Bogu, sve se više boji da Ga ne uvrijedi i odvoji se od Njega.
Dar straha Božjega dakle kršćane u ljubavi i poštovanju približava Bogu. Kršćani zdrava moralno-duhovnog života boje se Boga iz ljubavi a ne iz straha. Osim toga, sinovski strah Božji potiče kršćane da žive svetim životom, bez straha od ikoga a napose od zakletog čovjekova neprijatelja - zloduha. Očito je stoga da dar straha Božjega nije ljudski strah koji se boji kazni, već je dar milosti koji osposobljava kršćane na putu svetosti.
A prvi korak na putu svetosti jest bijeg od grijeha što je prvi učinak dara straha Božjega. No ono što posebno treba istaknuti jest činjenica da se po ovom daru dolazi do drugih darova Duha Svetoga, napose do uzvišenog dara mudrosti koji usavršava i sam dar straha Božjega.
I na koncu potrebno je reći i ovo: dar straha Božjega podsjeća kršćane da su i oni grešnici koji imaju potrebu za Božjim milosrđem. Na žalost, duh neovisnosti i lažne slobode koji vlada u današnjem svijetu, uvelike pridonosi zaboravu tog dara i kod samih kršćana. I to je jedno od velikih zala našega vremena.

Objavljeno u: Vrhbosnensia : časopis za teološka i međureligijska pitanja , Vol. 19 No. 1, 2015.

1	8Rano ujutro Abimelek ustane, sazove sve svoje sluge i kaže im sve što je bilo, a ljudi se veoma uplaše. 9Potom Abimelek dozva Abrahama te mu reče: »Što si nam učinio! Čime sam se ja ogriješio prema tebi da izložiš mene i moje kraljevstvo velikoj grehoti? Ponio si se prema meni kako ne valja. 10Što si, dakle, na umu imao«, upita dalje Abimelek, »kad si tako radio?« 11Abraham uzvrati: »Zbilja sam držao da nema Božjeg straha u ovome mjestu, pa će me ljudi ubiti zbog moje žene. 12A onda, ona je uistinu moja sestra: kći je moga oca, iako ne i moje majke, pa je pošla za me. 13A kad me Bog udaljio od doma očeva, rekoh joj: ‘Ovu mi uslugu učini: kamo god dođemo, reci o meni da sam ti brat.’« Knjiga Postanka - Post 20,11	X	Abraham uzvrati: »Zbilja sam držao da nema Božjeg straha u ovome mjestu, pa će me ljudi ubiti zbog moje žene.
2	36Sad se Jakov ražesti i zađe u prepirku s Labanom. Otvoreno Jakov reče Labanu: »Kakvo je moje zlodjelo, koja li je moja krivnja da me progoniš? 37Eto si premetnuo sve moje stvari, pa kakav si predmet našao od svega svog kućanstva? Položi ga tu pred moj i svoj rod pa neka oni budu suci među nama dvojicom. 38Za ovih dvadeset godina što sam ih s tobom proveo ni tvoje ovce ni tvoje koze nisu se jalovile niti sam ja jeo ovnova iz tvoga stada. 39Ono što bi zvijer razdrla, tebi nisam donosio, nego bih od svoga gubitak nadoknadio. Ti si to od mene tražio, bilo da je nestalo danju ili da je nestalo noću. 40Često sam danju skapavao od žeđi, a obnoć od studeni. San je bježao od mojih očiju. 41Od ovih dvadeset godina što sam ih proveo u tvojoj kući četrnaest sam ti godina služio za tvoje dvije kćeri, a šest godina za tvoju stoku, jer si mi mijenjao zaradu deset puta. 42Da sa mnom nije bio Bog moga oca, Bog Abrahamov, Strah Izakov, otpravio bi me praznih ruku. Ali je Bog gledao moju nevolju i trud mojih ruku te je sinoć dosudio.« Knjiga Postanka - Post 31,42	X	Da sa mnom nije bio Bog moga oca, Bog Abrahamov, Strah Izakov, otpravio bi me praznih ruku. Ali je Bog gledao moju nevolju i trud mojih ruku te je sinoć dosudio.«
3	Ugovor između Labana i Jakova Nato Laban odgovori Jakovu: »Kćeri su moje kćeri; djeca su moja djeca; stada su moja stada, sve što gledaš moje je. Ali što danas mogu učiniti ovim svojim kćerima ili djeci koju su rodile? 44Pa dobro, hajde da ti i ja napravimo ugovor, tako da bude svjedok između mene i tebe.« 45Nato Jakov uzme jedan kamen pa ga uspravi kao stup, 46a onda reče svojim ljudima: »Skupite kamenja!« Tako oni nakupe kamenja i nabace gomilu. Tu su na gomili blagovali. 47Laban je nazva »Jegar sahaduta«, a Jakov je nazva »Gal-ed«. 48Onda Laban izjavi: »Neka ova gomila danas bude svjedok između mene i tebe!« Stoga je nazvana Gal-ed, 49ali i Mispa, jer je rekao: »Neka Jahve bude na vidu i tebi i meni kad jedan drugog ne budemo gledali. 50Ako budeš loše postupao prema mojim kćerima, ili ako uzmeš druge žene uz moje kćeri, sve da nitko drugi ne bude s nama, znaj da će Bog biti svjedok između mene i tebe.« 51Potom Laban reče Jakovu: »Ovdje je, evo, gomila; ovdje je stup koji sam uspravio između sebe i tebe: 52ova gomila i ovaj stup neka budu jamac da ja u zloj namjeri neću ići na te iza ove gomile i da ti nećeš ići na me iza ove gomile i ovog stupa. 53Neka Bog Abrahamov i Bog Nahorov budu naši suci!« Jakov se zakune Bogom – Strahom svoga oca Izaka. 54Poslije toga Jakov prinese žrtvu na Glavici i pozva svoje ljude da blaguju. Poslije objeda proveli su noć na Glavici. Knjiga Postanka - Post 31,53	X	Neka Bog Abrahamov i Bog Nahorov budu naši suci!« Jakov se zakune Bogom – Strahom svoga oca Izaka.
4	Jakov u Betelu Bog reče Jakovu: »Ustani, idi gore u Betel te ondje ostani! Načini ondje žrtvenik Bogu koji ti se objavio kad si bježao od svoga brata Ezava!« 2I Jakov reče svojoj obitelji i svima koji bijahu s njime: »Odbacite tuđe kumire koji se nalaze u vašoj sredini; očistite se i preobucite. 3Idemo gore u Betel; ondje ću načiniti žrtvenik Bogu, koji me uslišao kad sam bio u nevolji i sa mnom bio na putu kojim sam hodio.« 4Oni predaju Jakovu sve tuđe kumire što su ih imali i naušnice što su bile o njihovim ušima, pa ih Jakov zakopa pod hrast kod Šekema. 5Kad su se zaputili, strah od Boga spopadne okolišna mjesta, tako da nisu išli u potjeru za Jakovljevim sinovima. 6Jakov stigne u Luz, to jest Betel, u zemlji kanaanskoj, i sav puk što je bio s njim. 7Ondje sagradi žrtvenik i mjesto nazva El Betel, jer mu se ondje Bog objavio kad on bježaše pred svojim bratom Ezavom. 8Tada umre Rebekina dojilja Debora te je sahraniše pod Betelom, pod hrastom, koji se otad zove »Tužni hrast«. Knjiga Postanka - Post 35,5	X	Kad su se zaputili, strah od Boga spopadne okolišna mjesta, tako da nisu išli u potjeru za Jakovljevim sinovima.
5	15Užas je shrvao edomske glavare, trepet je obuzeo moapske knezove i tresu se svi koji žive u Kanaanu. 16Strah i prepast na njih se obaraju; snaga tvoje ruke skamenila ih je dok narod tvoj, Jahve, ne prođe, dok ne prođe narod tvoj koji si otkupio. 17Dovest ćeš ih i posaditi na gori svoje baštine, na mjestu koje ti, Jahve, svojim učini boravištem, Svetištem, o Jahve, tvojom rukom sazidanim. 18Vazda i dovijeka Jahve će kraljevati.« Knjiga Izlaska - Izl 15,16	X	Strah i prepast na njih se obaraju; snaga tvoje ruke skamenila ih je dok narod tvoj, Jahve, ne prođe, dok ne prođe narod tvoj koji si otkupio.
6	17Ne poželi kuće bližnjega svoga! Ne poželi žene bližnjega svoga; ni sluge njegova, ni sluškinje njegove, ni vola njegova, ni magarca njegova, niti išta što je bližnjega tvoga!« 18Sav je puk bio svjedok grmljavine i sijevanja, svi čuše zvuk trube i vidješe kako se brdo dimi: gledali su i tresli se i stajali podalje. 19Onda rekoše Mojsiju: »Ti nam govori, a mi ćemo slušati. Neka nam Bog ne govori, da ne pomremo!« 20»Ne bojte se«, reče Mojsije narodu. »Bog je došao da vas samo iskuša; da strah pred njim ostane s vama te da ne griješite.« 21Narod ostane podalje, a Mojsije pristupi gustom oblaku gdje se Bog nalazio. Knjiga Izlaska - Izl 20,20	X	»Ne bojte se«, reče Mojsije narodu. »Bog je došao da vas samo iskuša; da strah pred njim ostane s vama te da ne griješite.«
7	34Tada će zemlja namiriti svoje subote za sve vrijeme dok bude pusta i vi budete u zemlji svojih neprijatelja. Otpočinut će tada zemlja i moći će namiriti svoje subote. 35Sve dok bude pusta, imat će počinak koji nije imala za vaših subota dok ste vi u njoj stanovali. 36A onima od vas koji na životu ostanu po zemljama svojih neprijatelja, njima ću strah u srce utjerati. U bijeg će ih nagoniti šuštaj lista što zatrepti. Bježat će kao što se bježi od mača; padat će, iako ih nitko neće progoniti. 37Spoticat će se jedan o drugoga kao kad se bježi ispred mača, premda ih nitko neće progoniti. Nećete se održati pred svojim neprijateljima; 38izginut ćete među narodima – proždrijet će vas zemlja vaših neprijatelja. Levitski zakonik - Lev 26,36	X	A onima od vas koji na životu ostanu po zemljama svojih neprijatelja, njima ću strah u srce utjerati. U bijeg će ih nagoniti šuštaj lista što zatrepti. Bježat će kao što se bježi od mača; padat će, iako ih nitko neće progoniti.
8	Deset zapovijedi Mojsije sazva sav Izrael te im reče: »Čuj, Izraele, naredbe i zapovijedi što ih danas izričem u tvoje uši! Naučite ih, držite i vršite. 2Jahve, Bog naš, sklopio je s nama savez na Horebu. 3Nije Jahve sklopio taj savez s našim očevima, nego baš s nama svima koji smo danas ovdje živi. 4Licem je u lice Jahve govorio s vama na brdu iz ognja. 5Ja sam u ono vrijeme stajao između Jahve i vas da vam objavim Jahvine riječi, jer se vi, u strahu od ognja, niste htjeli peti na brdo. Rekao je: 6‘Ja sam Jahve, Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje egipatske, iz kuće ropstva. 7Nemoj imati drugih bogova uz mene! Ponovljeni zakon - Pnz 5,5	X	Ja sam u ono vrijeme stajao između Jahve i vas da vam objavim Jahvine riječi, jer se vi, u strahu od ognja, niste htjeli peti na brdo. Rekao je:
9	Pouka djece »A kad te sutra zapita tvoj sin: što su te upute, zakoni i uredbe što ih je Jahve, Bog naš, vama propisao – 21kaži svome sinu: ‘Bili smo faraonovi robovi u Egiptu, ali nas je Jahve izveo iz Egipta jakom rukom. 22Na naše je oči Jahve učinio velike i strašne znakove i čudesa protiv Egipta, protiv faraona i protiv svega doma njegova, 23a nas je odande izveo da nas dovede i dade nam zemlju koju je zakletvom obećao ocima našim. 24I naredio nam je Jahve da sve ove naredbe vršimo u strahopoštovanju prema Jahvi, Bogu svome, da bismo uvijek bili sretni i da živimo kao što je to danas.’ 25Naša će, dakle, pravednost biti: držati i vršiti sve ove zapovijedi pred Jahvom, Bogom našim, kako nam je naredio.« Ponovljeni zakon - Pnz 6,24	X	I naredio nam je Jahve da sve ove naredbe vršimo u strahopoštovanju prema Jahvi, Bogu svome, da bismo uvijek bili sretni i da živimo kao što je to danas.’
10	Jahve – snaga Izraelova »Možda ćeš u svome srcu reći: ‘Oni su narodi brojniji od mene, kako ću ih onda protjerati?’ 18Ne boj ih se! Sjeti se što je Jahve, Bog tvoj, učinio faraonu i svemu Egiptu! 19Pomisli na velike kušnje što si ih vidio na svoje oči; na one znakove i čudesa pa na jaku ruku i ispruženu mišicu kojima te Jahve, Bog tvoj, izveo. Tako će Jahve, Bog tvoj, učiniti sa svim narodima kojih se plašiš. 20Povrh toga, među njih će Jahve, Bog tvoj, slati stršljene dok ne izginu koji bi preostali i sakrili se pred tobom. 21Ne strepi, dakle, pred njima! Ta Jahve, Bog tvoj, u sredini je tvojoj, Bog silan i strahovit. 22Malo će pomalo Jahve, Bog tvoj, ispred tebe uništiti one narode; i nećeš ih moći ujedanput sve istrijebiti da se zvijeri ne bi protiv tebe razmnožile. 23Ali Jahve, Bog tvoj, tebi će ih predati i među njih unositi stravu dok ne budu uništeni. 24I njihove će kraljeve predati u tvoje ruke da zatreš ime njihovo pod nebom. Nijedan se neće održati pred tobom dok ih ne uništiš. Ponovljeni zakon - Pnz 7,21	X	Ne strepi, dakle, pred njima! Ta Jahve, Bog tvoj, u sredini je tvojoj, Bog silan i strahovit.
11	7Kad bi te brat tvoj, sin majke tvoje, ili sin tvoj vlastiti, kći tvoja, žena u tvom naručju ili prijatelj tvoj koji ti je kao i život, potajno zavodio govoreći: ‘Hajde da iskazujemo štovanje drugim bogovima’, kojih ne poznaješ ni ti niti su ih poznavali tvoji oci, 8bogovima onih naroda što oko vas budu, bilo tebi blizu bilo od tebe daleko, od jednoga kraja zemlje do drugoga – 9nemoj pristati niti ga slušaj! Neka ga tvoje oko ne sažaljuje; ne štedi ga i ne sakrivaj ga, 10nego ga ubij! Neka se najprije tvoja ruka digne na nj da ga usmrtiš, a onda ruka svega naroda. 11Zaspi ga kamenjem dok ne umre, jer je kušao da te odvrati od Jahve, Boga tvoga, koji te izvede iz zemlje egipatske, iz kuće ropstva. 12Sav će se Izrael, kad to čuje, napuniti strahom te više neće počinjati takva zla u tvojoj sredini. Ponovljeni zakon - Pnz 13,12	X	Sav će se Izrael, kad to čuje, napuniti strahom te više neće počinjati takva zla u tvojoj sredini.
12	5Ti onda nastavi i reci pred Jahvom, Bogom svojim: ‘Moj je otac bio aramejski lutalac koji je s malo čeljadi sišao u Egipat da se skloni. Ali je ondje postao velikim, brojnim i moćnim narodom. 6Egipćani su s nama postupali loše; tlačili su nas i nametnuli nam teško ropstvo. 7Vapili smo Jahvi, Bogu otaca svojih. Jahve je čuo vapaj naš; vidje naš jad, našu nevolju i našu muku. 8Iz Egipta nas izvede Jahve moćnom rukom i ispruženom mišicom, velikom strahotom, znakovima i čudesima. 9I dovede nas na ovo mjesto i dade nam ovu zemlju, zemlju kojom teče med i mlijeko. 10I sad, evo, donosim prvine plodova s tla što si mi ga, Jahve, dao.’ Stavi ih pred Jahvu, Boga svoga, i pred Jahvom, Bogom svojim, duboko se nakloni. 11A onda zajedno s levitom i došljakom koji bude kod tebe uživaj sva dobra kojima je Jahve, Bog tvoj, obasuo tebe i dom tvoj.« Ponovljeni zakon - Pnz 26,8	X	Iz Egipta nas izvede Jahve moćnom rukom i ispruženom mišicom, velikom strahotom, znakovima i čudesima.
13	64Jahve će vas razbacati po svim narodima, s kraja na kraj zemlje; ondje ćeš iskazivati štovanje drugim bogovima: drvenim i kamenim – koji su bili nepoznati i tebi i tvojim ocima. 65Ali među tim narodima nećeš imati mira; ni tvome stopalu neće biti počivališta, nego će ti ondje Jahve dati srce uznemireno, oči utonule, dušu tjeskobnu. 66Život tvoj visjet će o niti; bojat ćeš se i danju i noću i nećeš biti siguran za život svoj. 67U strahu koji će ti stezati srce i od prizora što će ga oči tvoje gledati, jutrom ćeš govoriti: ‘Oh, da je već večer!’ a navečer ćeš govoriti: ‘Oh, da je već jutro!’ 68U Egipat će te na galijama natrag odvesti Jahve putem za koji sam ti rekao da ga više ne smiješ vidjeti. Ondje ćete se vi sami prodavati svojim neprijateljima za robove i ropkinje, ali neće biti kupca.« 69To su riječi Saveza što ga propisa Jahve Mojsiju da ga sklopi s Izraelcima u zemlji moapskoj, povrh Saveza što ga je s njima sklopio na Horebu. Ponovljeni zakon - Pnz 28,67	X	U strahu koji će ti stezati srce i od prizora što će ga oči tvoje gledati, jutrom ćeš govoriti: ‘Oh, da je već večer!’ a navečer ćeš govoriti: ‘Oh, da je već jutro!’
14	6Filistejci čuše taj gromki poklik i zapitaše: »Što znači taj gromki poklik u taboru Hebreja?« I shvatiše da je Kovčeg Jahvin stigao u njihov tabor. 7Tada Filistejce obuze strah jer su govorili: »Bog je došao u tabor!« I povikaše: »Jao nama! Tako nije bilo dosad. 8Jao nama! Tko će nas izbaviti iz ruke toga silnog Boga? To je onaj koji je udario Egipat svakojakim nevoljama. 9Ohrabrite se i budite junaci, Filistejci, da ne postanete robovi Hebrejima kao što su oni bili robovi vama; budite junaci i borite se!« 10Tada Filistejci zametnuše bitku, Izraelci biše potučeni i pobjegoše svaki u svoj šator. Poraz je bio silan, jer je trideset tisuća pješaka poginulo na izraelskoj strani. 11I Kovčeg Božji bî otet, i oba sina Elijeva poginuše, Hofni i Pinhas. Prva knjiga o Samuelu - 1 Sam 4,7	X	Tada Filistejce obuze strah jer su govorili: »Bog je došao u tabor!« I povikaše: »Jao nama! Tako nije bilo dosad.
15	Neprilike Filistejaca s Kovčegom Kad su Filistejci osvojili Kovčeg Božji, prenesoše ga iz Eben Haezera u Ašdod. 2Nato Filistejci uzeše Kovčeg Božji, unesoše ga u hram Dagonov i smjestiše pokraj Dagona. 3Sutradan ujutro, kad su žitelji Ašdoda došli u hram Dagonov, gle, Dagon ležaše ničice na zemlji pred Kovčegom Jahvinim. Oni digoše Dagona i metnuše ga natrag na njegovo mjesto. 4Ali kad su ujutro uranili, gle, Dagon opet ležaše ničice na zemlji pred Kovčegom Jahvinim; glava Dagonova i obje njegove ruke ležahu odsječene na pragu: na mjestu je stajao samo Dagonov trup. 5Zato Dagonovi svećenici i svi koji ulaze u Dagonov hram ne staju nogom na prag Dagonov u Ašdodu sve do današnjeg dana. 6Tada ruka Jahvina teško pritisnu žitelje Ašdoda i natjera ih u silan strah: udari ih čirevima, Ašdod i njegovo područje. 7Kad su ljudi u Ašdodu vidjeli što se dogodilo, rekoše: »Kovčeg Boga Izraelova ne smije ostati kod nas jer se ruka njegova ispriječila protiv nas i protiv našega boga Dagona.« 8Oni sazvaše i okupiše sve knezove filistejske k sebi i rekoše: »Što da radimo s Kovčegom Boga Izraelova?« A oni odgovoriše: »U Gat neka se prenese Kovčeg Boga Izraelova.« I prenesoše Kovčeg Boga Izraelova onamo. 9Ali kad su ga prenijeli, ruka se Jahvina spusti na grad i nasta silna strava: udari građane, od najmanjega do najvećega, tako da im se pojaviše čirevi. 10Oni tada poslaše Kovčeg Božji u Ekron. Ali kad je Kovčeg Božji stigao u Ekron, povikaše Ekronjani: »Donesoše Kovčeg Boga Izraelova k nama da pomori nas i sav naš narod!« 11Zato sazvaše i okupiše sve knezove filistejske i rekoše: »Pošaljite natrag Kovčeg Boga Izraelova, neka se vrati na svoje mjesto da ne pomori mene i moj narod!« Jer vladaše smrtna strava u svemu gradu, toliko ondje bijaše pritisnula ruka Božja. 12Ljudi koji nisu pomrli bili su udareni čirevima i bolni se vapaj grada dizao do neba. Prva knjiga o Samuelu - 1 Sam 5,6	X	Tada ruka Jahvina teško pritisnu žitelje Ašdoda i natjera ih u silan strah: udari ih čirevima, Ašdod i njegovo područje.
16	Pobjeda nad Amoncima Otprilike poslije mjesec dana dođe Amonac Nahaš i utabori se kod Jabeša Gileadskog. Svi Jabešani poručiše Nahašu: »Sklopi savez s nama pa ćemo ti se pokoriti.« 2Ali im Amonac Nahaš odgovori: »Ovako ću sklopiti savez s vama: svakome ću od vas iskopati desno oko, i tako ću učiniti sramotu svemu Izraelu.« 3A jabeške mu starješine rekoše: »Ostavi nam sedam dana da pošaljemo glasnike u sve krajeve Izraelove, pa ako se ne nađe nitko da nas izbavi, predat ćemo se tebi.« 4I dođoše poslanici u Šaulovu Gibeu te izložiše sve narodu da čuje. Tada sav narod zaplaka iza glasa. 5A gle, Šaul je upravo išao za govedima iz polja pa upita: »Što je ljudima te plaču?« I pripovjediše mu što su rekli Jabešani. 6Kad je Šaul čuo te riječi, duh Jahvin siđe na njega i silan gnjev uskipje u njemu. 7I uze on dva vola, isiječe ih i komade razasla po poslanicima u sve krajeve Izraelove i poruči: »Tko ne pođe za Šaulom, ovako će biti s njegovim govedima.« I strah Božji obuze ljude te pođoše kao jedan čovjek. 8Šaul ih izbroji u Bezeku: i bijaše sinova Izraelovih tri stotine tisuća, a Judinih ljudi trideset tisuća. 9Zatim reče poslanicima koji bijahu došli: »Ovako recite Jabešanima u Gileadu: sutra, kad sunce pripeče, stići će vam pomoć.« Kad su se poslanici vratili, javiše sve to Jabešanima i oni se obradovaše. 10I poručiše Nahašu: »Sutra ćemo izaći k vama, pa učinite s nama što vam bude drago.« 11Sutradan Šaul razdijeli narod u tri čete, koje provališe u tabor o jutarnjoj straži i tukoše Amonce do najveće dnevne žege; a što preživje, rasprši se da ni dvojica ne ostaše zajedno. Prva knjiga o Samuelu - 1 Sam 11,7	X	I uze on dva vola, isiječe ih i komade razasla po poslanicima u sve krajeve Izraelove i poruči: »Tko ne pođe za Šaulom, ovako će biti s njegovim govedima.« I strah Božji obuze ljude te pođoše kao jedan čovjek.
17	Prva knjiga o Samuelu - 1 Sam 14,15	X	i zemlja zadrhta i bijaše to silan strah Božji.
18	Davidove posljednje riječi Ovo su posljednje Davidove riječi: »Riječ Davida, sina Jišajeva, riječ čovjeka koji je bio visoko uzdignut, pomazanika Boga Jakovljeva, pjevača pjesama Izraelovih: 2Jahvin duh govori po meni, njegova je riječ na mom jeziku. 3Reče mi Jakovljev Bog, reče mi Izraelova hrid: Tko vlada ljudima pravedno i tko vlada u strahu Božjemu, 4taj je kao jutarnja svjetlost kad ograne sunce, jutro bez oblaka, na kojem se svjetluca zemaljska trava poslije kiše. 5Da, moja kuća stoji čvrsto pred Bogom: on je učinio vječan savez sa mnom, u svemu dobro uređen i utvrđen. Da, on će dati da napreduje sve moje spasenje i svaka moja želja. Druga knjiga o Samuelu - 2 Sam 23,3	X	Reče mi Jakovljev Bog, reče mi Izraelova hrid: Tko vlada ljudima pravedno i tko vlada u strahu Božjemu,
19	Žrtvenik na Ornanovu gumnu Tada Jahvin anđeo reče Gadu da kaže Davidu neka uziđe i neka podigne žrtvenik Jahvi na gumnu Jebusejca Ornana. 19David je otišao po riječi koju mu je Gad rekao u Jahvino ime. 20A Ornan, okrenuvši se, opazi anđela, a njegova se četiri sina sakriše. Ornan je vrhao pšenicu. 21Uto dođe David do Ornana, a on, pogledavši i opazivši Davida, dođe s gumna i pokloni se Davidu licem do zemlje. 22Tada David reče Ornanu: »Daj mi to gumno da sagradim na njemu žrtvenik Jahvi; za potpunu cijenu daj mi ga da bi prestao pomor u narodu!« 23Ornan odgovori Davidu: »Neka ga uzme i neka čini moj gospodar kralj što je dobro u njegovim očima; evo, dajem ti goveda za paljenice, i mlatilice za drva, i pšenicu za prinosnicu; sve ti to poklanjam.« 24Kralj David reče Ornanu: »Ne, nego hoću da kupim u tebe i da platim, jer neću da prinosim Jahvi što je tvoje, da prinosim paljenice koje su mi poklonjene.« 25I David dade Ornanu za ono mjesto šest stotina zlatnih šekela na mjeru. 26Tada sagradi ondje žrtvenik Jahvi i prinese paljenice i pričesnice; a kad je prizvao Jahvu, on ga usliša spustivši oganj s neba na žrtvenik za paljenice. 27Jahve zapovjedi anđelu da vrati mač u korice. 28U ono vrijeme, vidjevši da ga je Jahve uslišio na gumnu Jebusejca Ornana, David poče prinositi žrtve ondje. 29Jahvino prebivalište, koje je napravio Mojsije u pustinji, i žrtvenik za paljenice bio je u to vrijeme na uzvisini u Gibeonu. 30David nije mogao ići k njemu da traži Boga jer ga je bio spopao strah od mača Jahvina anđela. Prva Knjiga Ljetopisa - 1 Ljet 21,30	X	David nije mogao ići k njemu da traži Boga jer ga je bio spopao strah od mača Jahvina anđela.
20	Napad Zerahov Izašao je na njih Etiopljanin Zerah s tisuću tisuća vojnika i tri stotine bojnih kola i došao do Mareše. 9Asa je izašao preda nj; svrstali su se u bojni red u Sefatskoj dolini kod Mareše. 10Asa zavapi k Jahvi, Bogu svome: »O Jahve, tebi je ništa pomoći silnome ili nejakome! Pomozi nam, o Jahve, Bože naš, jer se na te oslanjamo i u tvoje smo ime izišli na ovo mnoštvo! Jahve, ti si Bog naš, ne daj snažnu čovjeku protiv sebe!« 11Jahve razbi Etiopljane pred Asom i pred Judejcima te Etiopljani pobjegoše. 12Asa ih je s narodom koji bijaše s njim potjerao sve do Gerara. Etiopljani su popadali, tako da nijedan nije ostao živ jer ih je satro Jahve i njegove čete; i one su odnijele vrlo velik plijen. 13Osvojile su sve gradove oko Gerara jer je Jahvin strah došao na njih; oplijenile su sve te gradove, jer je u njima bilo mnogo plijena. 14Poharale su i šatore za stoku i zaplijenile mnoštvo sitne stoke i deva; a onda su se vratile u Jeruzalem. Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 14,13	X	Osvojile su sve gradove oko Gerara jer je Jahvin strah došao na njih; oplijenile su sve te gradove, jer je u njima bilo mnogo plijena.
21	Njegova briga za Zakon Jahve je bio s Jošafatom jer je hodio pravim putovima svoga oca Davida i nije tražio baalâ. 4Tražio je Boga svojih otaca i hodio po njegovim zapovijedima, ne čineći kao Izraelovi sinovi. 5Zato je Jahve utvrdio kraljevstvo u njegovoj ruci, pa su svi Judejci davali Jošafatu danak, tako da je stekao veliko bogatstvo i slavu. 6Njegovo se srce hrabrilo na Jahvinim putovima, pa je uklonio još i uzvišice i ašere iz Judeje. 7Treće godine kraljevanja posla knezove Ben-Hajila, Obadju, Zahariju, Netanela i Miheja da uče po judejskim gradovima. 8I s njima levite: Šemaju, Netaniju, Zebadju, Asahela, Šemiramota, Jonatana, Adoniju, Tobiju i Tob Adoniju; a s njima svećenike Elišamu i Jorama. 9Poučavali su po Judeji noseći sa sobom Knjigu Zakona Jahvina i obilazili sve judejske gradove učeći narod. 10Jahvin je strah spopao sva zemaljska kraljevstva oko Judeje, tako da nisu smjela zaratiti na Jošafata. 11Sami su mu neki Filistejci donosili darove i novčani danak, a Arapi mu dogonili sitnu stoku: po sedam tisuća i sedam stotina ovnova te sedam tisuća i sedam stotina jaraca. 12Tako je Jošafat sve više napredovao dok ne postade vrlo velik. Sazidao je u Judeji kule i gradove-skladišta. Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 17,10	X	Jahvin je strah spopao sva zemaljska kraljevstva oko Judeje, tako da nisu smjela zaratiti na Jošafata.
22	Promicanje jahvizma Od tada je Jošafat živio u Jeruzalemu, opet zalazio među narod od Beer Šebe do Efrajimske gore i obraćao ga Jahvi, Bogu njegovih otaca. 5Postavi suce u zemlji u svim tvrdim judejskim gradovima, u svakome gradu. 6I reče im: »Gledajte što radite, jer ne sudite u ime čovjeka, nego u ime Jahve. On je s vama dok sudite. 7Sada, dakle, neka bude Jahvin strah nad vama; pazite i savjesno radite, jer u Jahve, Boga našega, nema nepravde ni osobne pristranosti, niti on prima mita.« 8Jošafat postavi levite, svećenike i poglavare izraelskih obitelji u Jeruzalemu da izriču Jahvine sudove i da presuđuju u sporovima. Oni su živjeli u Jeruzalemu 9i on im dade naputke: »Radite u Jahvinu strahu vjerno i iskrena srca. 10Kakav god spor iziđe pred vas od vaše braće što žive u gradovima: bilo da su posrijedi krvna osveta, Zakon, zapovijedi, uredbe ili običaji, valja sve da im rastumačite, kako ne bi sagriješili Jahvi i kako se njegova srdžba ne bi oborila na vas i na vašu braću. Tako radite pa nećete sagriješiti. 11I evo, svećenički će poglavar Amarja biti nad vama u svim Jahvinim poslovima, a Jišmaelov sin Zebadja, nadstojnik Judina doma, u svim kraljevskim poslovima. Leviti će vam služiti kao pisari. Budite jaki, i na posao! Jahve će biti s onim tko je dobar.« Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 19,7	X	Sada, dakle, neka bude Jahvin strah nad vama; pazite i savjesno radite, jer u Jahve, Boga našega, nema nepravde ni osobne pristranosti, niti on prima mita.«
23	Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 19,9	X	i on im dade naputke: »Radite u Jahvinu strahu vjerno i iskrena srca.
24	24Kad Judejci dođoše do stražare prema pustinji i obazreše se na mnoštvo, a ono gle, mrtva tjelesa leže po zemlji; nitko se nije spasio. 25Tada dođe Jošafat s narodom da pokupi plijen i nađoše ga mnogo: svakoga blaga, odjeće i dragocjenih predmeta; naplijenili su toliko da više nisu mogli nositi; tri su dana pljačkali plijen jer ga je bilo mnogo. 26Četvrti se dan sakupiše u Dolini blagoslova: ondje su hvalili Jahvu, pa se zato ono mjesto prozvalo Emek Beraka, Dolina blagoslova, do danas. 27Potom se okrenuše svi Judejci i Jeruzalemci, s Jošafatom na čelu, da se vrate u Jeruzalem u veselju, jer ih je Jahve razveselio nad njihovim neprijateljima. 28Došli su u Jeruzalem s harfama, citrama i trubama u dom Jahvin. 29A strah Božji ušao je u sva zemaljska kraljevstva kad su čula da je Jahve zavojštio na Izraelove neprijatelje. 30Tako je počinulo Jošafatovo kraljevstvo, jer mu je Bog dao mir odasvud uokolo. Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 20,29	X	A strah Božji ušao je u sva zemaljska kraljevstva kad su čula da je Jahve zavojštio na Izraelove neprijatelje.
25	Početak Uzijina kraljevanja Tada sav judejski narod uze Uziju, komu bijaše šesnaest godina, i zakraljiše ga namjesto njegova oca Amasje. 2On je opet sagradio Elat vrativši ga Judeji, pošto je kralj počinuo kod svojih otaca. 3Uziji bijaše šesnaest godina kad se zakraljio, a kraljevao je pedeset i dvije godine u Jeruzalemu. Mati mu se zvala Jekolija, a bila je iz Jeruzalema. 4Činio je što je pravo u Jahvinim očima, sasvim kao i njegov otac Amasja. 5Tražio je Boga za života Zaharije, koji ga je učio Božjem strahu. Dokle je god tražio Jahvu, davao mu je Bog sreću. Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 26,5	X	Tražio je Boga za života Zaharije, koji ga je učio Božjem strahu. Dokle je god tražio Jahvu, davao mu je Bog sreću.
26	Prekid brakova sa strancima Pošto je sve to uređeno, dođoše mi glavari govoreći: »Izraelski narod, svećenici i leviti nisu se odvojili od naroda zemlje, okorjelih u njihovim gnusobama: nisu se odijelili od Kanaanaca, Hetita, Perižana, Jebusejaca, Amonaca, Moabaca, Egipćana i Amorejaca, 2nego su za sebe i za sinove svoje uzimali za žene njihove kćeri: sveti rod pomiješao se s narodima zemlje; glavari i savjetnici prvi su počinili tu nevjernost.« 3Na tu vijest razderah svoju odjeću i svoj ogrtač, čupao sam kosu i bradu svoju i sjedoh utučen. 4Svi koji su strahovali od riječi Božje sakupili se oko mene zbog nevjernosti onih povratnika. A ja sam sveudilj sjedio utučen, sve do večernje žrtve. 5A o večernjoj žrtvi trgnuh se iz svoga jada i, razderane odjeće i ogrtača, padoh na koljena, raširih ruke prema Jahvi, Bogu svome, 6i rekoh: »Bože moj! Stid me i bojim se podići svoje lice k tebi, Bože moj! Jer su se umnožila zlodjela naša preko glave i grijesi su se naši nagomilali do neba. Ezra - Ezr 9,4	X	Svi koji su strahovali od riječi Božje sakupili se oko mene zbog nevjernosti onih povratnika. A ja sam sveudilj sjedio utučen, sve do večernje žrtve.
27	1Dok je Ezra molio i priznavao grijehe, plačući i ležeći pred domom Božjim, skupilo se oko njega mnoštvo Izraelaca, ljudi, žena i djece: i taj je narod gorko plakao. 2Tada Šekanija, sin Jehielov, jedan od sinova Elamovih, uzimajući riječ reče Ezri: »Mi smo izdali Boga svoga ženeći se tuđinkama iz naroda zemlje. Ali još ima nade Izraelu. 3Obnovimo sada Savez s Bogom svojim: obećajmo da ćemo, prema savjetu moga gospodara i onih koji osjećaju strahopočitanje prema zapovijedi Boga našega, otpustiti svoje žene tuđinke i djecu koju su rodile. Učinimo, dakle, po Zakonu! 4Ustani, jer to je tvoja dužnost, a mi ćemo biti uza te. Budi hrabar i na djelo!« 5Tada ustade Ezra i zakle glavare svećeničke, i levite, i sve Izraelce da će učiniti kako im bijaše rekao. I zakleše se. 6Ezra se udalji ispred doma Božjega i uđe u dvoranu Johanana, sina Elijašibova. Ondje provede noć i nije jeo ni kruha niti je pio vode jer tugovaše zbog nevjernosti povratnika. Ezra - Ezr 10,3	X	Obnovimo sada Savez s Bogom svojim: obećajmo da ćemo, prema savjetu moga gospodara i onih koji osjećaju strahopočitanje prema zapovijedi Boga našega, otpustiti svoje žene tuđinke i djecu koju su rodile. Učinimo, dakle, po Zakonu!
28	6Razljutio sam se veoma kad sam čuo njihovu viku i te riječi. 7Pošto sam u sebi promislio, prekorio sam velikaše i odličnike riječima: »Vi namećete teret svojoj braći!« I sazvao sam protiv njih velik zbor. 8I rekao sam: »Mi smo, koliko smo mogli, otkupili svoju židovsku braću koja bijahu prodana poganima. A sada vi prodajete svoju braću da bismo ih otkupili!« Svi su šutjeli i nitko nije odgovorio. 9Nastavio sam: »Nije dobro to što činite. Ne treba li da hodite u strahu Boga našega da se tako uklonimo ruglu neprijateljskih naroda? 10I ja, i moja braća, i moji momci davali smo im novaca i žita. Ali smo im dug oprostili. 11Vratite im i vi još danas njihova polja, vinograde, maslinike i kuće njihove i oprostite im postotak u novcu, u žitu, u vinu, u ulju, što ste im ga nametnuli.« 12A oni odgovoriše: »Vratit ćemo; nećemo od njih ništa tražiti. Učinit ćemo kako si rekao.« Tada pozvah svećenike i naredih neka se zakunu da će učiniti kako su obećali. 13Zatim istresoh skute svoje odjeće govoreći: »Neka Bog ovako istrese iz vlastite kuće i imanja svakog čovjeka koji se ne bude držao ovog obećanja! Tako bio istresen i ispražnjen!« A sav zbor odgovori: »Amen!« hvaleći Jahvu. I narod je učinio prema tom dogovoru. 14I od dana kad mi je kralj naredio da budem upravitelj u zemlji Judinoj, od dvadesete do trideset i druge godine kraljevanja Artakserksa, za dvanaest godina ja i moja braća nismo nikada jeli upraviteljskog kruha. 15Ali prijašnji upravitelji, moji prethodnici, ugnjetavahu narod: svakoga su dana od njega uzimali četrdeset šekela srebra za kruh; i njihove su sluge ugnjetavale narod. A ja nisam nikada tako činio, zbog straha Božjega. 16Čak sam se jednako držao posla oko zida i nisam kupio ni jedne njive! Svi su moji momci bili ondje okupljeni na poslu. Nehemija - Neh 5,9	X	Nastavio sam: »Nije dobro to što činite. Ne treba li da hodite u strahu Boga našega da se tako uklonimo ruglu neprijateljskih naroda?
29	Nehemija - Neh 5,15	X	Ali prijašnji upravitelji, moji prethodnici, ugnjetavahu narod: svakoga su dana od njega uzimali četrdeset šekela srebra za kruh; i njihove su sluge ugnjetavale narod. A ja nisam nikada tako činio, zbog straha Božjega.
30	8Dobra je molitva s postom, s milostinjom i s pravednošću. Bolje je malo s pravednošću nego mnogo s nepravdom. Bolje je dijeliti milostinju nego sabirati u hrpe zlato. 9Milostinja oslobađa od smrti, ona čisti od svakoga grijeha. Koji dijele milostinju i čine pravednost napunit će se života, 10a koji griješe bit će dušmani životu svome. 11Neću vam sakriti ništa: kazah već da je lijepo čuvati tajnu kraljevu, ali je slavno otkrivanje Božjih djela. 12I kad ste molili ti i tvoja snaha Sara, ja sam nosio vaše molitve Svetome; kad si ti pokapao mrtve, i ja sam bio uza te; 13kad se nisi skanjivao da ustaneš i prekineš svoj ručak da bi pokopao onog mrtvaca, nije mi bilo skriveno da vršiš dobro djelo; i bio sam s tobom. 14Sada, Bog me poslao da izliječim tebe i tvoju snahu Saru. 15Ja sam Rafael, jedan od sedmorice svetih anđela koji na nebesima donose molitve svetih i stupaju pred Slavom Svetoga!« 16Njih se dvojica preplašiše i padoše ničice, jer ih zahvati velik strah. 17Ali im anđeo reče: »Ne plašite se! Mir s vama! Blagoslivljajte Boga uvijeke! 18Ta ja ne dođoh jer se meni svidjelo, nego po zapovijedi Boga našega: zato ga blagoslivljajte uvijeke. 19Sve sam dane dopuštao da me vide vaše oči, ali nisam ni jeo ni pio: vi ste motrili samo privid. 20Sada hvalite Boga, a ja se vraćam onome koji me i poslao. Zapišite u knjizi sve što se zbilo.« Tobija - Tob 12,16	XA	Njih se dvojica preplašiše i padoše ničice, jer ih zahvati velik strah.
31	Eleazarovo mučeništvo Eleazara, jednog od prvaka među pismoznancima, čovjeka već poodmakle dobi ali otmjene vanjštine, nagovorili su, silom mu otvarajući usta, da jede svinjetinu. 19Ali je on više volio slavnu smrt nego sramotan život, pa sâm dragovoljno pristupi mučilištu. 20Ali prije ispljunu ono što mu je bilo u ustima, kako treba da postupi svaki onaj koji se odlučno čuva onoga što nije dopušteno okusiti ni po cijenu ljubavi prema životu. 21Oni koji su predsjedavali tome bezbožnom obrednom obroku, kako su odavna poznavali tog čovjeka, uzeše ga nasamo nagovarati da sa sobom donese mesa koje smije uživati i koje je sam pripravio. Neka se samo pretvara da po kraljevoj zapovijedi jede od žrtvenog mesa. 22Učini li tako, izbavit će se od smrti njihovim čovjekoljubljem, na koje ih obvezuje staro prijateljstvo. 23Ali on stvori plemenitu odluku, dostojnu svoje dobi i ugleda svoje časne starosti i sijede glave i besprijekorna života sve od djetinjstva, a još većma dostojnu svetih zakona koje je postavio sam Bog: bez oklijevanja izjavi neka ga samo pošalju u podzemlje. 24»Ne dolikuje našoj dobi pretvarati se, pa da mnogi mladići pomisle kako je Eleazar sa devedeset godina prešao na tuđinske običaje. 25Zbog svog pretvaranja da spasim ono malo prolaznog života, mogli bi i sami zastraniti, a ja bih tako na svoju starost navukao ljagu i sramotu. 26Jer, sve kad bih sada i umakao ljudskoj kazni, ni živ ni mrtav neću izbjeći rukama Svemogućega. 27A sada, junački se odričući života, pokazat ću se dostojnim svoje starosti 28i mladićima ostaviti plemenit primjer kako se za časne i svete zakone valja spremno i velikodušno izložiti smrti.« Nakon tih riječi odmah pristupi mučilištu. 29Oni koji su ga vodili, promijeniše dotadašnju naklonost u mržnju: njegove riječi činile im se ludošću. 30Kad je već pod udarcima umirao, uzdahnu i reče: »Gospodin, koji posjeduje sveto znanje, dobro zna da sam se mogao izbaviti od smrti, ali da na svom tijelu podnosim teške muke bičevanja jer u duši radosno sve to podnosim u strahopoštovanju prema njemu.« 31I tako je on preminuo i svojom smrću ostavio ne samo mladeži nego i većini naroda primjer hrabrosti i spomenik kreposti. Druga knjiga o Makabejcima - 2 Mak 6,30	X	Kad je već pod udarcima umirao, uzdahnu i reče: »Gospodin, koji posjeduje sveto znanje, dobro zna da sam se mogao izbaviti od smrti, ali da na svom tijelu podnosim teške muke bičevanja jer u duši radosno sve to podnosim u strahopoštovanju prema njemu.«
32	Druga knjiga o Makabejcima - 2 Mak 12,22	X	Ulijevala im je strah pojava Onoga koji sve vidi. Udariše u bijeg na sve strane, tako da su se često međusobno ranjavali, probadali se vlastitim mačevima.
33	Pogođeni čovjek jedini zna svoju nevolju A Job progovori i reče: 2»O, kad bi se jad moj izmjeriti mog’o, a nevolje moje stavit’ na tezulju! 3Teže one jesu od sveg pijeska morskog, i stoga mi riječi zastraniti znaju. 4Strijele Svesilnoga u mojem su mesu, ljuti otrov njihov ispija mi dušu, Božje se strahote oborile na me. 5Ta, kraj svježe trave njače li magarac, mûče li goveče kraj punih jasala? 6Zar hranu bljutavu jedemo bez soli? Zar kakove slasti ima u bjelancu? Knjiga o Jobu - Job 6,4	X	Strijele Svesilnoga u mojem su mesu, ljuti otrov njihov ispija mi dušu, Božje se strahote oborile na me.
34	11Zar snage imam da mogu čekati? Radi kakve svrhe da ja duže živim? 12Zar je snaga moja k’o snaga kamena, zar je tijelo moje od mjedi liveno? 13Na što se u sebi osloniti mogu? Zar mi svaka pomoć nije uskraćena? 14Tko odbija milost bližnjemu svojemu, prezreo je strah od Boga svesilnoga. Knjiga o Jobu - Job 6,14	X	Tko odbija milost bližnjemu svojemu, prezreo je strah od Boga svesilnoga.
35	2. DRUGI NIZ BESJEDA Job sebe osuđuje svojim govorom Elifaz Temanac progovori tad i reče: 2»Zar šupljom naukom odgovara mudrac i vjetrom istočnim trbuh napuhuje? 3Zar on sebe brani riječima ispraznim, besjedama koje ničem ne koriste? 4Još više ti činiš: ništiš strah od Boga, pred njegovim licem pribranost ukidaš. 5Tvoje riječi krivicu tvoju odaju, poslužio si se jezikom lukavih, 6vlastita te usta osuđuju, ne ja, protiv tebe same ti usne svjedoče. Knjiga o Jobu - Job 15,4	X	Još više ti činiš: ništiš strah od Boga, pred njegovim licem pribranost ukidaš.
36	7Zašto na životu ostaju zlikovci i, što su stariji, moćniji bivaju? 8Potomstvo njihovo s njima napreduje a izdanci im se množe pred očima. 9Strah nikakav kuće njihove ne mori i šiba ih Božja ostavlja na miru. Knjiga o Jobu - Job 21,9	X	Strah nikakav kuće njihove ne mori i šiba ih Božja ostavlja na miru.
37	11Noga mi se stopa njegovih držala, putem sam njegovim išao ne skrećuć’; 12slušao sam nalog njegovih usana, pohranih mu riječi u grudima svojim. 13Al’ htjedne li štogod, tko će ga odvratit’? Što zaželi dušom, to će ispuniti. 14Izvršit će što je dosudio meni, kao i sve drugo što je odlučio! 15Zbog toga pred njime sav ustravljen ja sam, i što više mislim, jače strah me hvata. 16U komade Bog mi je srce smrvio, užasom me svega prožeo Svesilni, 17premda nisam ni u tminama propao, ni u mraku što je lice moje zastro. Knjiga o Jobu - Job 23,15	X	Zbog toga pred njime sav ustravljen ja sam,
38	Knjiga o Jobu - Job 23,15	X	i što više mislim, jače strah me hvata.
39	10On je na vodi označio kružnicu gdje prestaje svjetlost i tmine počinju. 11Svodu se nebeskom potresu stupovi i premru od straha kada on zaprijeti. 12Svojom je snagom on ukrotio more i neman Rahaba smrvio mudrošću. 13Nebesa je svojim razbistrio dahom, a ruka mu je brzu zmiju probola. 14Sve to samo djelić je djela njegovih, od kojih tek slabu jeku mi čujemo. Ali tko će shvatit’ grom njegove moći?« Knjiga o Jobu - Job 26,11	X	Svodu se nebeskom potresu stupovi i premru od straha kada on zaprijeti.
40	24Jer pogledom granice zemlje hvata i opaža sve pod svodom nebeskim. 25Kad htjede vjetru odredit’ težinu i mjerilom svu vodu izmjeriti, 26kad je zakone daždu nametnuo i oblacima gromovnim putove, 27tad ju je vidio te izmjerio, učvrstio i do dna ispitao. 28A potom je rekao čovjeku: ‘Strah Gospodnji’ – eto što je mudrost; ‘Zla se kloni’ – to ti je razumnost.« Knjiga o Jobu - Job 28,28	X	A potom je rekao čovjeku: ‘Strah Gospodnji’ – eto što je mudrost; ‘Zla se kloni’ – to ti je razumnost.«

1	Prvi čovjekov grijeh Zmija bijaše lukavija od sve zvjeradi što je stvori Jahve, Bog. Ona reče ženi: »Zar vam je Bog rekao da ne smijete jesti ni s jednog drveta u vrtu?« 2Žena odgovori zmiji: »Plodove sa stabala u vrtu smijemo jesti. 3Samo za plod stabla što je nasred vrta rekao je Bog: ‘Da ga niste jeli! I ne dirajte u nj, da ne umrete!’« 4Nato će zmija ženi: »Ne, nećete umrijeti! 5Nego, zna Bog: onog dana kad budete s njega jeli, otvorit će vam se oči, i vi ćete biti kao bogovi koji razlučuju dobro i zlo.« 6Vidje žena da je stablo dobro za jelo, za oči zamamljivo, a za mudrost poželjno: ubere ploda njegova i pojede. Dade i svom mužu, koji bijaše s njom, pa je i on jeo. 7Tada se obadvoma otvore oči i upoznaju da su goli. Spletu smokova lišća i naprave sebi pregače. 8Uto čuju korak Jahve, Boga, koji je šetao vrtom za dnevnog povjetarca. I sakriju se – čovjek i njegova žena – pred Jahvom, Bogom, među stabla u vrtu. 9Jahve, Bog, zovne čovjeka: »Gdje si?« – reče mu. 10On odgovori: »Čuo sam tvoj korak po vrtu; pobojah se jer sam gol, pa se sakrih.« 11Nato mu reče: »Tko ti kaza da si gol? Ti si, dakle, jeo sa stabla s kojega sam ti zabranio jesti?« 12Čovjek odgovori: »Žena koju si stavio uza me – ona mi je dala sa stabla pa sam jeo.« 13Jahve, Bog, reče ženi: »Što si to učinila?« »Zmija me prevarila pa sam jela«, odgovori žena. Knjiga Postanka - Post 3,10	On odgovori: »Čuo sam tvoj korak po vrtu; pobojah se jer sam gol, pa se sakrih.«
2	3Ujutro Abraham podrani, osamari magarca, sa sobom povede dvojicu svojih slugu i svog sina Izaka, pošto je prije nacijepao drva za žrtvu paljenicu, i uputi se na mjesto koje mu je Bog označio. 4Treći dan Abraham podigne oči i opazi mjesto izdaleka. 5Abraham onda reče slugama: »Vi ostanite ovdje uz magarca, a ja i dječak odosmo gore da se poklonimo, pa ćemo se vratiti k vama.« 6Abraham uzme drva za žrtvu paljenicu, stavi ih na sina Izaka, a u svoju ruku uzme kremen i nož. Tako pođu obojica zajedno. 7Onda Izak reče svome ocu Abrahamu: »Oče!« »Evo me, sine!« – javi se on. »Evo kremena i drva«, opet će sin, »ali gdje je janje za žrtvu paljenicu?« 8»Bog će već providjeti janje za žrtvu paljenicu, sine moj!« – odgovori Abraham. I nastave put. 9Stignu na mjesto o kojemu je Bog govorio. Ondje Abraham podigne žrtvenik, naslaže drva, sveže svog sina Izaka i položi ga po drvima na žrtvenik. 10Pruži sad Abraham ruku i uzme nož da zakolje svog sina. 11Uto ga zovne s neba anđeo Jahvin i poviče: »Abrahame! Abrahame!« »Evo me!« – odgovori on. 12»Ne spuštaj ruku na dječaka«, reče, »niti mu što čini! Sad, evo, znam da se Boga bojiš, jer nisi uskratio ni svog sina, jedinca svoga.« 13Podiže Abraham oči i pogleda, i gle – za njim ovan, rogovima se zapleo u grmu. Tako Abraham ode, uzme ovna i prinese ga za žrtvu paljenicu mjesto svoga sina. 14Onome mjestu Abraham dade ime »Jahve proviđa«. Zato se danas veli: »Na brdu Jahvina proviđanja.« Knjiga Postanka - Post 22,12	»Ne spuštaj ruku na dječaka«, reče, »niti mu što čini! Sad, evo, znam da se Boga bojiš, jer nisi uskratio ni svog sina, jedinca svoga.«
3	8Iako je Josip prepoznao svoju braću, oni njega nisu prepoznali. 9Josip se sjeti snova što ih je o njima sanjao. I reče im: »Vi ste uhode! Došli ste da izvidite slaba mjesta ove zemlje.« 10Oni mu odgovore: »Ne, gospodaru! Tvoje su sluge došle da nabave hrane. 11Svi smo sinovi jednog oca; pošteni smo ljudi; sluge tvoje nikad nisu bile uhode.« 12On će im opet: »Ne, nego ste došli da izvidite slaba mjesta ove zemlje.« 13Nato oni uzvrate: »Nas, tvojih slugu, bijaše dvanaestorica braće – sinovi jednog oca, u zemlji kanaanskoj; najmlađi je sad s ocem, a jednoga više nema.« 14No Josip im dobaci: »Onako kako sam vam već rekao: vi ste uhode! 15Ovako ću vas iskušati: odavde, tako mi faraona, nećete izići ako vaš najmlađi brat ne dođe ovamo! 16Pošaljite jednoga između sebe da vam dovede brata, a vi ostali u zatvor! Tako ću iskušati vaše riječi i vidjeti je li u vas istina ili nije. Inače, tako mi faraona, vi ste uhode!« 17Potom ih baci u zatvor na tri dana. 18Treći im dan reče Josip: »Izvršite to, i ostat ćete na životu, jer sam ja čovjek bogobojazan. 19Ako ste pošteni, neka jedan od vas ostane u zatvoru, a vi ostali idite i nosite žito svojim izgladnjelim domovima. Knjiga Postanka - Post 42,18	Treći im dan reče Josip: »Izvršite to, i ostat ćete na životu, jer sam ja čovjek bogobojazan.
4	15Egipatski se kralj obrati i na hebrejske babice, od kojih jednoj bijaše ime Šifra, a drugoj Pua, pa im naredi: 16»Kad u porodu pomažete Hebrejkama, dobro pogledajte oba kamena sjedala: ako je muško dijete, ubijte ga; ako je žensko, neka živi.« 17Ali su se babice bojale Boga i nisu činile kako im je naredio egipatski kralj, nego su ostavljale na životu mušku djecu. 18Stoga egipatski kralj pozove babice pa im rekne: »Zašto ste tako radile i na životu ostavljale mušku djecu?« 19Nato babice odgovore faraonu: »Hebrejke nisu kao egipatske žene. One su životne. Prije nego babica dođe k njima, one već rode.« 20Bog je to babicama za dobro primio. Narod se množio i silno porastao. 21A kako su se babice bojale Boga, on ih obdari potomstvom. 22Onda faraon izda naredbu svemu svome narodu: »Svako muško dijete koje se rodi Hebrejima bacite u Rijeku! Na životu ostavite samo žensku djecu.« Knjiga Izlaska - Izl 1,17	Ali su se babice bojale Boga i nisu činile kako im je naredio egipatski kralj, nego su ostavljale na životu mušku djecu.
5	Knjiga Izlaska - Izl 1,21	A kako su se babice bojale Boga, on ih obdari potomstvom.
6	Gorući grm Mojsije pasao ovce svoga tasta Jitra, midjanskoga svećenika. Goneći tako stado po pustari, dođe do Horeba, brda Božjega. 2Anđeo mu se Jahvin ukaže u rasplamtjeloj vatri iz jednog grma. On se zagleda: grm sav u plamenu, a ipak ne izgara. 3»Hajde da priđem«, reče Mojsije, »i promotrim ovaj čudni prizor: zašto grm ne sagorijeva.« 4Kad je Jahve vidio kako prilazi da razmotri, iz grma ga Bog zovne: »Mojsije! Mojsije!« »Evo me!« – javi se. 5»Ne prilazi ovamo!« – reče. »Izuj obuću s nogu! Jer mjesto na kojem stojiš sveto je tlo. 6Ja sam«, nastavi, »Bog tvoga oca; Bog Abrahamov, Bog Izakov, Bog Jakovljev.« Mojsije zakloni lice: bojao se u Boga gledati. Knjiga Izlaska - Izl 3,6	Ja sam«, nastavi, »Bog tvoga oca; Bog Abrahamov, Bog Izakov, Bog Jakovljev.« Mojsije zakloni lice: bojao se u Boga gledati.
7	Tuča Tada Jahve reče Mojsiju: »Urani ujutro, iziđi pred faraona i reci mu: Ovako poručuje Jahve, Bog Hebreja: ‘Pusti narod da ode i da mi štovanje iskaže. 14Ako ih ne pustiš, sva zla svoja navalit ću ovaj put na te, na tvoje službenike i tvoj puk, tako da spoznaš da nema nikoga na svoj zemlji kao što sam ja. 15Da sam ruku svoju spustio i udario tebe i tvoj puk pomorom, nestalo bi te sa zemlje. 16Poštedio sam te da ti pokažem svoju moć i da se hvali moje ime po svoj zemlji. 17Ali se ti previše uzdižeš nad mojim narodom i priječiš mu da ode. 18Sutra u ovo doba pustit ću tuču tako strašnu kakve u Egiptu još nije bilo otkad je postao do sada. 19Zato naredi da pod krov utjeraju tvoje blago i sve što je vani, na otvorenu. Sve što se nađe u polju, bilo čovjek bilo živinče, ne bude li uvedeno unutra, poginut će kad tuča zaspe po njima.’« 20Faraonovi službenici, koji su se pobojali Jahvina govora, utjeraju svoje sluge i svoje blago unutra. 21Oni koji nisu marili za Jahvinu prijetnju ostave vani i svoje sluge i stoku. Knjiga Izlaska - Izl 9,20	Faraonovi službenici, koji su se pobojali Jahvina govora, utjeraju svoje sluge i svoje blago unutra.
8	Za jutarnje straže pogleda Jahve iz stupa od ognja i oblaka na egipatsku vojsku i u njoj stvori zbrku. 25Zakoči točkove njihovih kola da su se jedva naprijed micali. »Bježimo od Izraelaca!« – poviču Egipćani, »jer Jahve se za njih bori protiv Egipćana!« Tada će Jahve Mojsiju: 26»Pruži ruku nad more da se vode vrate na Egipćane, na njihova kola i konjanike.« 27Mojsije pruži ruku nad more i u cik zore more se vrati u svoje korito. Kako su Egipćani, bježeći, jurili prema moru, Jahve ih strmoglavi usred voda. 28Tako vode, slijevajući se natrag, potope kola, konjanike i svu vojsku faraonovu koja bijaše pošla u potjeru za Izraelcima – u more. I ne ostade od njih ni jedan jedini. 29A Izraelci išli suhim posred mora, vode im stale kao zid zdesna i slijeva. 30Tako Jahve u onaj dan izbavi Izraela iz šaka egipatskih, i vidje Izrael pomorene Egipćane na morskome žalu. 31Osvjedoči se Izrael i o silnoj moći koju Jahve pokaza nad Egipćanima. Narod se poboja Jahve i povjerova Jahvi i njegovu sluzi Mojsiju. Knjiga Izlaska - Izl 14,31	Osvjedoči se Izrael i o silnoj moći koju Jahve pokaza nad Egipćanima. Narod se poboja Jahve i povjerova Jahvi i njegovu sluzi Mojsiju.
9	Postavljanje sudaca Sutradan Mojsije sjede da kroji pravdu narodu. Narod je oko njega stajao od jutra do mraka. 14Vidjevši Mojsijev tast sav trud što ga on za narod čini, rekne mu: »Što to imaš toliko s narodom? I zašto ti sam sjediš, a sav narod stoji oko tebe od jutra do mraka?« 15»Narod dolazi k meni«, odgovori Mojsije, »da se s Bogom posavjetuje. 16Kad zađu u prepirku, dođu k meni. Ja onda rasudim između jednoga i drugoga; izložim im Božje zakone i odredbe.« 17»Nije dobro kako radiš«, odgovori Mojsiju tast. 18»I ti i taj narod s tobom potpuno ćete se iscrpsti. Taj je posao za te pretežak; sam ga ne možeš obavljati. 19Poslušaj me. Svjetovat ću te, i Bog će biti s tobom! Ti zastupaj narod pred Bogom; podastiri Bogu njihove razmirice. 20Poučavaj ih o zakonima i odredbama; svraćaj ih na put kojim moraju ići, upućuj ih na djela koja moraju vršiti. 21Onda proberi između svega puka ljude sposobne, bogobojazne i pouzdane, koji mrze mito, te ih postavi za glavare puku: tisućnike, stotnike, pedesetnike i desetnike. 22Neka sude narodu u svako doba. Sve veće slučajeve neka preda te iznose, a u manjima neka sami rasuđuju. Olakšaj sebi breme: neka ga oni s tobom nose. 23Ako tako uradiš – i Bog ti to odobri – moći ćeš izdržati, a sav ovaj narod odlazit će kući u miru.« 24Mojsije posluša savjet svoga tasta i učini sve kako ga svjetova. 25Probere Mojsije sposobnih ljudi od svih Izraelaca pa ih postavi za glavare narodu: tisućnike, stotnike, pedesetnike i desetnike. 26Oni su sudili narodu u svako doba. Teže slučajeve iznosili bi Mojsiju, a sve manje rješavali sami. 27Zatim Mojsije otpusti svoga tasta i on ode u svoju zemlju. Knjiga Izlaska - Izl 18,21	Onda proberi između svega puka ljude sposobne, bogobojazne i pouzdane, koji mrze mito, te ih postavi za glavare puku: tisućnike, stotnike, pedesetnike i desetnike.
10	»Budite sveti!« Jahve reče Mojsiju: 2»Govori svoj zajednici Izraelaca i reci im: ‘Sveti budite! Jer sam svet ja, Jahve, Bog vaš! 3Svoje se majke i svoga oca svaki bojte! Subote moje držite! Ja sam Jahve, Bog vaš! 4Ne obraćajte se na ništavila! Ne pravite sebi lijevanih kumira! Ja sam Jahve, Bog vaš! 5Kad prinosite Jahvi žrtvu pričesnicu, prinesite je tako da budete primljeni. 6Neka se pojede na dan kad je prinosite ili sutradan. Što preostane za prekosutra neka se spali na vatri. 7Kad bi se jelo od toga jela treći dan, bilo bi odvratno i žrtva ne bi bila primljena. 8A onaj koji je ipak jede neka snosi posljedice svoje krivnje. Budući da je oskvrnuo ono što je Jahvi posvećeno, neka se takav odstrani iz svoga naroda. 9Kad žetvu žanjete po svojoj zemlji, ne žanjite dokraja svoje njive; niti pabirčite ostatke poslije svoje žetve. 10Ne paljetkuj svoga vinograda; ne kupi po svom vinogradu palih boba, nego ih ostavljaj sirotinji i strancu! Ja sam Jahve, Bog vaš. 11Nemojte krasti; nemojte lagati i varati svoga bližnjega. 12Nemojte se krivo kleti mojim imenom i tako oskvrnjivati ime svoga Boga. Ja sam Jahve! 13Ne iskorišćuj svoga bližnjega niti ga pljačkaj! Radnikova zarada neka ne ostane pri tebi do jutra. 14Nemoj psovati gluhoga niti pred slijepca stavljaj zapreku. Svoga se Boga boj! Ja sam Jahve! Levitski zakonik - Lev 19,14	Nemoj psovati gluhoga niti pred slijepca stavljaj zapreku. Svoga se Boga boj! Ja sam Jahve!
11	9Ne obeščašćuj svoje kćeri dajući je za javnu bludnicu. Tako se zemlja neće podati bludnosti niti će se napuniti pokvarenošću. 30Držite moje subote; štujte moje svetište. Ja sam Jahve! 31Ne obraćajte se na zazivače duhova i vračare; ne pitajte ih za savjet. Oni bi vas opoganili. Ja sam Jahve, Bog vaš! 32Ustani pred sijedom glavom; poštuj lice starca; boj se svoga Boga. Ja sam Jahve! 33Ako se stranac nastani u vašoj zemlji, nemojte ga ugnjetavati. 34Stranac koji s vama boravi neka vam bude kao sunarodnjak; ljubi ga kao sebe samoga. Ta i vi ste bili stranci u egipatskoj zemlji. Ja sam Jahve, Bog vaš! Levitski zakonik - Lev 19,32	Ustani pred sijedom glavom; poštuj lice starca; boj se svoga Boga. Ja sam Jahve!
12	13Te jubilejske godine neka se svatko vrati na svoju očevinu. 14Zato, kad prodajete imanje svome sunarodnjaku ili kupujete od svoga sunarodnjaka, nemojte nanositi štete svome bratu! 15Od svoga sunarodnjaka kupuj, odbivši samo broj godina poslije jubileja, a on neka ti proda prema broju proizvodnih godina. 16Što više godina, više i cijenu povisi; što manje godina, neka je i cijena manja. Jer, ono što ti on prodaje jest broj ljetina. 17Neka nitko od vas ne nanosi štete svome sunarodnjaku, nego se boj Boga svoga! Jer ja sam Jahve, Bog vaš. 18Vršite moje zakone i moje naredbe; vjerno ih provodite u djelo pa ćete u sigurnosti živjeti na zemlji. Levitski zakonik - Lev 25,17	Neka nitko od vas ne nanosi štete svome sunarodnjaku, nego se boj Boga svoga! Jer ja sam Jahve, Bog vaš.
13	2. Pravo na pravednost i slobodu »Ako tvoj brat zapadne u škripac i ne mogne održavati svoje odnose s tobom, primi ga; i neka s tobom živi kao stranac ili gost. 36Ne uzimaj od njega ni lihve ni kamata. Boga se svoga boj, i neka tvoj brat živi s tobom! 37Ne uzajmljuj mu novac na kamate niti mu lihvarski davaj svoju hranu. 38Ja, Jahve, Bog vaš, izbavio sam vas iz zemlje egipatske da vam dadem zemlju kanaansku i budem vaš Bog. Levitski zakonik - Lev 25,36	Ne uzimaj od njega ni lihve ni kamata. Boga se svoga boj, i neka tvoj brat živi s tobom!
14	39Ako li tvoj brat padne u škripac dok je s tobom u urednim odnosima te se moradne tebi prodati, nemoj ga prisiliti da služi kao rob; neka bude kod tebe kao najamnik ili nadničar. 40Neka služi kod tebe do jubilejske godine. 41Onda neka bude slobodan da ode od tebe – i on i njegova djeca s njim; neka ide natrag svome rodu i opet zaposjedne svoju djedovinu. 42Ta oni su moji službenici, ja sam ih izbavio iz zemlje egipatske; oni se ne smiju prodavati kao robovi. 43Nemoj s njim grubo postupati! Boga se svoga boj! Levitski zakonik - Lev 25,43	Nemoj s njim grubo postupati! Boga se svoga boj!
15	Jahvin odgovor I odmah reče Jahve Mojsiju, Aronu i Mirjam: »Vas se troje pojavite u Šatoru sastanka.« Njih se troje pojavi. 5U stupu oblaka siđe Jahve te stade na ulazu u Šator. Zovnu Arona i Mirjam. Kad njih dvoje istupi naprijed, 6reče Jahve: »Saslušajte riječi moje: Nađe li se među vama prorok, u viđenju njemu ja se javljam, u snu njemu progovaram. 7Ali nije tako sa slugom mojim Mojsijem. Od svih u kući mojoj najvjerniji je on. 8Iz usta u usta njemu ja govorim, očevidnošću, a ne zagonetkama, i lik Jahvin on smije gledati. Kako se onda niste bojali govoriti protiv sluge moga Mojsija?« 9Uskipjevši gnjevom na njih, Jahve ode. 10Čim se od šatora oblak udaljio, gle! Mirjam ogubavi, kao snijegom posuta. Aron se okrenu prema Mirjam, a to guba na njoj. Knjiga Brojeva - Br 12,8	Iz usta u usta njemu ja govorim, očevidnošću, a ne zagonetkama, i lik Jahvin on smije gledati. Kako se onda niste bojali govoriti protiv sluge moga Mojsija?«
16	9Zato pazi i dobro se čuvaj da ne zaboraviš događaje što si ih svojim očima vidio; neka ti ne iščeznu iz srca ni jednoga dana tvoga života. Naprotiv, pouči o njima svoje sinove i sinove svojih sinova. 10Onog dana kad si stajao na Horebu pred Jahvom, Bogom svojim, Jahve mi je rekao: ‘Skupi mi narod! Hoću da čuju moje riječi, da me se nauče bojati sve vrijeme što budu živjeli na zemlji te da o njima pouče i svoju djecu.’ 11Vi ste se onda primakli i stali pod brdo. S usplamtjeloga brda plamen je sukljao do sred neba zamračena tmastim oblakom. 12Iz ognja Jahve je govorio vama; čuli ste zvuk riječi, ali lika niste nazreli – ništa osim glasa. 13Objavio vam je svoj Savez i naložio vam da ga vršite – Deset zapovijedi, što ih ispisa na dvije kamene ploče. 14A meni je Jahve naredio da vas poučim o zakonima i uredbama što ćete ih vršiti u zemlji u koju odlazite da je zaposjednete.« Ponovljeni zakon - Pnz 4,10	Onog dana kad si stajao na Horebu pred Jahvom, Bogom svojim, Jahve mi je rekao: ‘Skupi mi narod! Hoću da čuju moje riječi, da me se nauče bojati sve vrijeme što budu živjeli na zemlji te da o njima pouče i svoju djecu.’
17	Susret s Bogom na brdu – Mojsije kao posrednik »Te je riječi na brdu, iz ognja, oblaka i guste tmine, jakim glasom upravio Jahve svemu vašem zboru. Ništa nije dodavao, nego ih je ispisao na dvije kamene ploče te ih predao meni. 23A onda, kad čuste glas iz tmine, dok je brdo plamtjelo u ognju, k meni pristupiše svi vaši plemenski glavari i vaše starješine 24pa rekoše: ‘Jahve, Bog naš, očitovao nam je, eto, svoju slavu i svoju veličajnost; čuli smo njegov glas iz ognja; danas smo vidjeli da čovjek može ostati na životu iako mu Bog govori. 25A sad, zašto da umremo? Ovaj bi nas veliki oganj mogao proždrijeti; budemo li dalje slušali glas Jahve, Boga svoga, mogli bismo umrijeti. 26Jer koji je smrtnik ikad slušao glas Boga živoga kako govori iz ognja – kao mi – i ostao na životu? 27Ti se primakni i slušaj sve što će ti reći Jahve, Bog naš. A onda ti nama kaži sve što tebi Jahve, Bog naš, rekne, i mi ćemo to poslušati i izvršiti.’ 28Jahve je čuo vaše riječi kad ste mi govorili pa mi reče: ‘Čuo sam riječi što ih je taj narod tebi upravio. Sve što su rekli, dobro je. 29Kad bi samo njihova srca bila takva da me se uvijek boje i drže sve moje zapovijedi, da tako vazda budu sretni, oni i njihovo potomstvo! 30Hajde, reci im: Vratite se u svoje šatore! 31A ti ostani ovdje kod mene; kazat ću ti sve zapovijedi, zakone i uredbe kojima ćeš ih poučiti i koje će oni vršiti u zemlji što im je dajem u posjed.’ Ponovljeni zakon - Pnz 5,29	Kad bi samo njihova srca bila takva da me se uvijek boje i drže sve moje zapovijedi, da tako vazda budu sretni, oni i njihovo potomstvo!
18	Svrha Zakona »Ovo su zapovijedi, zakoni i uredbe koje mi Jahve, Bog vaš, zapovjedi da vas u njima poučim, kako biste ih vršili u zemlji u koju odlazite da je zaposjednete; 2da se svega svog vijeka bojiš Jahve, Boga svoga, ti, sin tvoj i sin tvoga sina, vršeći sve zakone njegove i sve zapovijedi njegove što ti ih danas propisujem, pa da imaš dug život. 3Slušaj, Izraele, drži ih i vrši da ti dobro bude i da se razmnožiš u zemlji kojom teče med i mlijeko, kao što ti je obećao Jahve, Bog otaca tvojih.« Ponovljeni zakon - Pnz 6,2	da se svega svog vijeka bojiš Jahve, Boga svoga, ti, sin tvoj i sin tvoga sina, vršeći sve zakone njegove i sve zapovijedi njegove što ti ih danas propisujem, pa da imaš dug život.
19	A kad te Jahve, Bog tvoj, dovede u zemlju za koju se zakleo tvojim ocima, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da će je tebi dati – u velike i lijepe gradove kojih nisi zidao; 11u kuće pune svakog dobra kojih nisi punio; na iskopane čatrnje kojih nisi kopao; u vinograde i maslinike kojih nisi sadio – i sit se najedeš: 12pazi da ne zaboraviš Jahvu koji te izveo iz zemlje egipatske, iz kuće ropstva. 13Boj se Jahve, Boga svoga; njemu iskazuj štovanje; njegovim imenom polaži prisegu. 14Ne idite za drugim bogovima između bogova drugih naroda što su oko vas. Ponovljeni zakon - Pnz 6,13	Boj se Jahve, Boga svoga; njemu iskazuj štovanje; njegovim imenom polaži prisegu.
20	Stega je potrebna i korisna »Držite i vršite sve zapovijedi koje vam danas naređujem da biste živjeli i razmnožili se i da biste ušli i zaposjeli zemlju koju je Jahve pod zakletvom obećao ocima vašim. 2Sjećaj se svega puta kojim te Jahve, Bog tvoj, vodio po pustinji ovih četrdeset godina da te ponizi, iskuša i dozna što ti je u srcu: hoćeš li držati zapovijedi njegove ili nećeš. 3Ponižavao te i glađu morio, a onda te hranio manom – za koju nisi znao ni ti ni tvoji oci – da ti pokaže kako čovjek ne živi samo o kruhu, nego da čovjek živi o svemu što izlazi iz usta Jahvinih. 4Tvoja se odjeća na tebi nije izderala niti su ti noge oticale ovih četrdeset godina. 5Priznaj onda u svome srcu da te Jahve, Bog tvoj, odgaja i popravlja, kao što čovjek odgaja sina svoga. 6I drži zapovijedi Jahve, Boga svoga, hodeći putovima njegovim i bojeći se njega! Ponovljeni zakon - Pnz 8,6	I drži zapovijedi Jahve, Boga svoga, hodeći putovima njegovim i bojeći se njega!
21	Još mi reče Jahve: ‘Promatrao sam taj narod. Zbilja je to narod tvrde šije! 14Pusti me da ih uništim i njihovo ime izbrišem pod nebesima, a od tebe da učinim narod i jači i brojniji nego što je ovaj!’ 15Okrenuh se i siđoh niz brdo, a brdo svejednako plamtjelo u ognju. Dvije ploče Saveza bijahu mi u rukama. 16Pogledah: zbilja ste sagriješili protiv Jahve, Boga svoga. Salili ste sebi tele od kovine. Tako ste brzo zašli s puta što vam ga Jahve bijaše označio. 17Pograbih dvije ploče te ih bacih od sebe objema rukama – razbih ploče pred vašim očima. 18Onda se ničice bacih pred Jahvu. Četrdeset dana i četrdeset noći – kao i prije – niti sam jeo kruha niti pio vode zbog svih grijeha koje ste počinili radeći zlo u očima Jahve i srdeći ga. 19Jer se bojah srdžbe i gnjeva kojim je Jahve usplamtio na vas da vas zatre. Ali me i tada Jahve usliša. Ponovljeni zakon - Pnz 9,19	Jer se bojah srdžbe i gnjeva kojim je Jahve usplamtio na vas da vas zatre. Ali me i tada Jahve usliša.
22	»Obrežite srce svoje« »Dakle, Izraele, što od tebe traži Jahve, Bog tvoj? Samo to da se bojiš Jahve, Boga svoga; da po svim putovima njegovim hodiš; da ga ljubiš i služiš Jahvi, Bogu svome, svim srcem svojim i svom dušom svojom; 13da držiš Jahvine zapovijedi i njegove zakone što ti ih danas za tvoje dobro dajem. 14Evo, Jahvi, Bogu tvome, pripada nebo i nebo nad nebesima, zemlja i sve što je na njoj. 15Ali Jahvi samo vaši oci omilješe i poslije njih izabrao je vas, potomke njihove, između svih naroda, kako je i danas. 16Srce svoje obrežite; šiju više ne ukrućujte! 17Jer Jahve, Bog vaš, Bog je nad bogovima, Gospodar nad gospodarima, Bog velik, jak i strašan, koji nije pristran i ne dâ se podmititi; 18daje pravdu siroti i udovici; ljubi pridošlicu, daje mu hranu i odjeću. 19Ljubite i vi pridošlicu, jer ste i sami bili pridošlice u zemlji egipatskoj. 20Boj se Jahve, Boga svojeg; njemu služi; uza nj se priljubi; njegovim imenom priseži. 21On je tvoja slava, Bog tvoj, koji je radi tebe učinio velika i čudesna djela što su ih vidjele tvoje oči. 22Tvojih otaca, kad su se spustili u Egipat, bješe samo sedamdeset, a sad je Jahve, Bog tvoj, učinio te vas ima kao zvijezda na nebu.« Ponovljeni zakon - Pnz 10,12	»Dakle, Izraele, što od tebe traži Jahve, Bog tvoj? Samo to da se bojiš Jahve, Boga svoga; da po svim putovima njegovim hodiš; da ga ljubiš i služiš Jahvi, Bogu svome, svim srcem svojim i svom dušom svojom;
23	Ponovljeni zakon - Pnz 10,20	Boj se Jahve, Boga svojeg; njemu služi; uza nj se priljubi; njegovim imenom priseži.
24	Protiv idolopoklonstva »Sve što vam naređujem držite; tomu ništa ne domeći i ništa ne oduzimaj. 2Ako se u tvojoj sredini pojavi kakav prorok ili čovjek sa snoviđenjima pa ti iznese kakvo znamenje ili čudo; 3i to se znamenje ili čudo o kojem ti je govorio ispuni i onda ti on rekne: ‘Pođimo sad za drugim bogovima kojih dosad ne poznaješ i njima iskazujmo štovanje’, 4nemoj slušati riječi toga proroka ni sne toga sanjača: ta to vas iskušava Jahve, Bog vaš; hoće da dozna ljubite li zbilja Jahvu, Boga svoga, svim srcem svojim i svom dušom svojom. 5Idite samo za Jahvom, Bogom svojim; njega se bojte; njegove zapovijedi vršite; njegov glas slušajte; njemu štovanje iskazujte; uz njega se priljubite. 6A onaj prorok ili sanjač neka se pogubi jer je poticao na otpad od Jahve, Boga vašega, koji vas je izveo iz zemlje egipatske i otkupio vas iz kuće ropstva. Onaj te htio zavesti s puta kojim ti je Jahve, Bog tvoj, naredio da ideš. Tako treba da iskorijeniš zlo iz svoje sredine. Ponovljeni zakon - Pnz 13,5	Idite samo za Jahvom, Bogom svojim; njega se bojte; njegove zapovijedi vršite; njegov glas slušajte; njemu štovanje iskazujte; uz njega se priljubite.
25	Desetina »Odvajaj desetinu dohotka svake godine od svega što tvoj usjev u polju donese. 23A onda blaguj desetine svoga žita, svoga vina, svoga ulja i prvine svoje krupne i sitne stoke u nazočnosti Jahve, Boga svoga, na mjestu koje on odabere da svoje ime ondje nastani; da se tako naučiš zauvijek bojati se Jahve, Boga svoga. 24Bude li ti put predug te ne mogneš donijeti desetine – jer je mjesto što ga Jahve odabere da u njemu nastani svoje ime previše daleko od tebe – tada, kad te Jahve, Bog tvoj, blagoslovi, 25prodaj to za novac, uzmi novac u ruku pa idi u mjesto što ga odabere Jahve, Bog tvoj. 26Ondje za novac kupi što želiš: goveče, sitno živinče, vino ili opojno piće – što god ti duša zaželi. Ondje u nazočnosti Jahve, Boga svoga, blaguj i veseli se ti i tvoji ukućani. 27Ne zanemaruj levita koji bude u tvojim gradovima, jer on nema udjela ni baštine s tobom. 28Na kraju svake treće godine iznesi svu desetinu svoga prihoda od te godine i položi je na svoja vrata. 29Pa neka dođe levit – jer nema udjela ni baštine s tobom – došljak, sirota i udovica koji budu živjeli u tvom gradu i neka jedu i neka se nasite. Tako će te blagoslivljati Jahve, Bog tvoj, u svim poslovima što ih tvoja ruka poduzme.« Ponovljeni zakon - Pnz 14,23	A onda blaguj desetine svoga žita, svoga vina, svoga ulja i prvine svoje krupne i sitne stoke u nazočnosti Jahve, Boga svoga, na mjestu koje on odabere da svoje ime ondje nastani; da se tako naučiš zauvijek bojati se Jahve, Boga svoga.
26	Vrhovni sud »Bude li ti preteško štogod rasuditi: ubojstvo, sukob o pravima, kakvu ozljedu ili svađu u tvome gradu, tada ustani i pođi u mjesto što ga odabere Jahve, Bog tvoj. 9Obrati se svećenicima, levitima i sucu koji bude za ono vrijeme. Njih pitaj, oni će ti rasuditi. 10I učini onako kako ti budu kazali u mjestu koje Jahve odabere. Pazi: sve učini kako te upute. 11Uradi prema uputi koju ti dadnu i prema presudi koju donesu. Od presude koju ti kažu ne odstupaj ni desno ni lijevo. 12Ako bi se tko drsko odupro i ne bi poslušao ni svećenika koji ondje stoji da služi Jahvi, Bogu tvome, ni suca, neka se taj čovjek pogubi. Tako ćeš iskorijeniti zlo iz Izraela, 13a sav će se narod, kad sazna, bojati i više se neće drsko odupirati.« Ponovljeni zakon - Pnz 17,13	a sav će se narod, kad sazna, bojati i više se neće drsko odupirati.«
27	Kralj »Kad stigneš u zemlju koju ti Jahve, Bog tvoj, daje; kad je zaposjedneš i u njoj se nastaniš, pa onda kažeš: ‘Želim da nad sobom postavim kralja, kako ga imaju svi drugi narodi oko mene’ – 15tada ćeš onoga koga Jahve, Bog tvoj, odabere, sebi postaviti za kralja. Nekoga od svoje braće postavi sebi za kralja, a ne smiješ postavljati nad sobom tuđina koji ti nije brat. 16Samo neka ne drži mnogo konja i ne šalje naroda u Egipat da poveća broj konja. Jer vam je Jahve rekao: ‘Ovim se putem nikada više ne vraćajte!’ 17I neka nema mnogo žena da mu srce ne pođe stranputicom; i neka sebi ne gomila srebra ni zlata! 18A kad sjedne na kraljevsko prijestolje, neka sebi na svitak prepiše ovaj Zakon od svećenika Levijevaca. 19Neka ga drži uza se; neka ga čita sve vrijeme svoga života da nauči bojati se Jahve, Boga svoga, držati sve riječi ovoga Zakona i vršiti ove odredbe; 20da se svojim srcem ne uzdigne iznad svoje braće i da ne skrene od ove zapovijedi ni desno ni lijevo, kako bi dugo kraljevao, on i sinovi njegovi, u Izraelu.« Ponovljeni zakon - Pnz 17,19	Neka ga drži uza se; neka ga čita sve vrijeme svoga života da nauči bojati se Jahve, Boga svoga, držati sve riječi ovoga Zakona i vršiti ove odredbe;
28	Sedmogodišnja proslava Saveza Mojsije napisa ovaj Zakon i predade ga svećenicima, sinovima Levijevim, koji su nosili Kovčeg saveza Jahvina, i svim izraelskim starješinama. 10Mojsije im naredi: »Svake sedme godine – godine oprosne – na Blagdan sjenicâ, 11kad dođe sav Izrael da vidi lice Jahve, Boga tvoga, na mjestu koje on odabere, pročitaj ovaj Zakon u nazočnosti svega Izraela. 12Saberi narod – ljude, žene, djecu i došljaka što bude u tvojim gradovima – da čuju i da nauče bojati se Jahve, Boga vašega, pa da drže i vrše sve riječi ovog Zakona. 13Sinovi njihovi, koji to još ne znaju, čut će i naučit će bojati se Jahve, Boga vašega, sve vrijeme dok budete živjeli na zemlji što ćete je, prešavši Jordan, zaposjesti.« Ponovljeni zakon - Pnz 31,12	Saberi narod – ljude, žene, djecu i došljaka što bude u tvojim gradovima – da čuju i da nauče bojati se Jahve, Boga vašega, pa da drže i vrše sve riječi ovog Zakona.
29	Ponovljeni zakon - Pnz 31,13	Sinovi njihovi, koji to još ne znaju, čut će i naučit će bojati se Jahve, Boga vašega, sve vrijeme dok budete živjeli na zemlji što ćete je, prešavši Jordan, zaposjesti.«
30	Dolazak u Gilgal Narod je izašao iz Jordana desetog dana prvoga mjeseca. Tada se utaborio u Gilgalu, istočno od Jerihona. 20A onih dvanaest kamenova što su ih uzeli sa sobom iz Jordana Jošua postavi u Gilgalu. 21Tada reče Izraelcima: »Ako potomci vaši upitaju jednoga dana svoje očeve: ‘Što znači ovo kamenje?’ – 22vi ih poučite ovako: ‘Izrael je ovdje po suhu prešao preko Jordana 23jer je Jahve, Bog vaš, osušio pred vama vodu Jordana dok ne prijeđoste, kao što je učinio Jahve, Bog vaš, s Morem crvenim kad ga je osušio pred nama dok ne prijeđosmo. 24A sve to, da bi znali svi narodi zemlje koliko je moćna ruka Jahvina, i vi sami da se svagda bojite Jahve, Boga svoga.’« Jošua - Jš 4,24	A sve to, da bi znali svi narodi zemlje koliko je moćna ruka Jahvina, i vi sami da se svagda bojite Jahve, Boga svoga.’«
31	Izrael bira Jahvu »I zato se sada bojte Jahve i služite mu savršeno i vjerno! Uklonite bogove kojima su služili oci vaši s onu stranu Rijeke i u Egiptu i služite Jahvi! 15Međutim, ako vam se ne sviđa služiti Jahvi, onda danas izaberite kome ćete služiti: možda bogovima kojima su služili vaši oci s onu stranu Rijeke ili bogovima Amorejaca u čijoj zemlji sada prebivate. Ja i moj dom služit ćemo Jahvi.« 16Narod odgovori: »Daleko neka je od nas da ostavimo Jahvu a služimo drugim bogovima. 17Jahve, Bog naš, izveo je nas i naše oce iz Egipta, iz doma robovanja, i on je pred našim očima učinio velika čudesa i čuvao nas cijelim putem kojim smo išli i među svim narodima kroz koje smo prolazili. 18Još više: Jahve je ispred nas protjerao sve narode i Amorejce, koji su živjeli u ovoj zemlji. I mi ćemo služiti Jahvi jer je on Bog naš.« 19Tada reče Jošua narodu: »Vi ne možete služiti Jahvi, jer je on Bog sveti, Bog ljubomorni, koji ne može podnijeti vaših prijestupa ni vaših grijeha. 20Ako ostavite Jahvu da biste služili tuđim bogovima, okrenut će se protiv vas i uništit će vas, pošto vam je bio dobro činio.« Jošua - Jš 24,14	»I zato se sada bojte Jahve i služite mu savršeno i vjerno! Uklonite bogove kojima su služili oci vaši s onu stranu Rijeke i u Egiptu i služite Jahvi!
32	12Ali kad vidjeste Nahaša, kralja amonskoga, kako ide na vas, rekoste mi: ‘Ne, nego kralj neka vlada nad nama!’ Pa ipak je vaš kralj Jahve, vaš Bog! 13I eto vam sada kralja koga ste izabrali! Eto, Jahve je postavio kralja nad vama. 14Ako se budete bojali Jahve i njemu budete služili, ako budete slušali njegov glas i ne budete se protivili njegovim zapovijedima, slijedit ćete Jahvu, Boga svoga, vi i kralj koji kraljuje nad vama. 15Ako li ne budete slušali Jahvina glasa, ako se budete protivili njegovim zapovijedima, tada će se ruka Jahvina spustiti na vas i na vašega kralja da vas uništi. 16Sada još jednom pristupite i vidite veliki znak koji će Jahve učiniti pred vašim očima. 17Nije li sada pšenična žetva? Ali ja ću zazvati Jahvu i on će poslati gromove i kišu. I jasno ćete razabrati kako je veliko zlo koje ste učinili pred Jahvom tražeći sebi kralja.« 18Tada Samuel zazva Jahvu i Jahve posla gromove i kišu u onaj dan i sav se narod vrlo poboja Jahve i Samuela. 19I sav narod reče Samuelu: »Moli se Jahvi, svome Bogu, za svoje sluge da ne pomremo, jer smo svim svojim grijesima dodali zlo tražeći sebi kralja.« 20Ali Samuel reče narodu: »Ne bojte se! Vi ste, doduše, učinili sve ovo zlo, ali sada ne ostavljajte više Jahvu, nego služite Jahvi svim svojim srcem. 21Ne priklanjajte se više ništavim idolima koji vam ništa ne koriste, ništa vam ne pomažu jer su samo ništavila. Prva knjiga o Samuelu - 1 Sam 12,14	Ako se budete bojali Jahve i njemu budete služili, ako budete slušali njegov glas i ne budete se protivili njegovim zapovijedima, slijedit ćete Jahvu, Boga svoga, vi i kralj koji kraljuje nad vama.
33	Prva knjiga o Samuelu - 1 Sam 12,18	Tada Samuel zazva Jahvu i Jahve posla gromove i kišu u onaj dan i sav se narod vrlo poboja Jahve i Samuela.
34	20Ali Samuel reče narodu: »Ne bojte se! Vi ste, doduše, učinili sve ovo zlo, ali sada ne ostavljajte više Jahvu, nego služite Jahvi svim svojim srcem. 21Ne priklanjajte se više ništavim idolima koji vam ništa ne koriste, ništa vam ne pomažu jer su samo ništavila. 22A Jahve neće odbaciti svoga naroda, radi velikog imena svoga, jer se Jahve udostojao da vas učini svojim narodom. 23A od mene neka je daleko da zgriješim Jahvi prestajući moliti za vas i upućivati vas na dobar i pošten put. 24Samo se bojte Jahve i njemu iskreno služite svim svojim srcem; jer, pogledajte kako se velikim očitovao među vama. 25Ako li budete činili zlo, propast ćete vi i vaš kralj.« Prva knjiga o Samuelu - 1 Sam 12,24	Samo se bojte Jahve i njemu iskreno služite svim svojim srcem; jer, pogledajte kako se velikim očitovao među vama.
35	11Tada David zgrabi svoje haljine i razdrije ih, a tako i svi ljudi koji bijahu s njim. 12I naricali su, plakali i postili do večeri za Šaulom i za njegovim sinom Jonatanom, za Jahvinim narodom i za domom Izraelovim što izginuše od mača. 13Potom David upita mladoga glasonošu: »Odakle si ti?« A on odgovori: »Ja sam sin jednoga došljaka, Amalečanina.« 14Tada mu reče David: »Kako se nisi bojao dići ruku da ubiješ pomazanika Jahvina?« 15I dozva David jednoga od momaka i zapovjedi mu: »Dođi ovamo i smakni ga!« Udari ga momak i on umrije. 16A David mu još doviknu: »Tvoja krv na tvoju glavu! Tvoja su usta posvjedočila protiv tebe kad si rekao: ‘Ja sam ubio pomazanika Jahvina.’« Druga knjiga o Samuelu - 2 Sam 1,14	Tada mu reče David: »Kako se nisi bojao dići ruku da ubiješ pomazanika Jahvina?«
36	Molitva za narod »I usliši molitvu sluge svoga i naroda svojega izraelskog koju bude upravljao prema ovome mjestu. Usliši s mjesta gdje prebivaš, s nebesa; usliši i oprosti. 31Ako tko zgriješi protiv bližnjega i naredi mu se da se zakune, a zakletva dođe pred tvoj žrtvenik u ovom domu, 32tada je ti čuj u nebu i postupaj i sudi svojim slugama, osudi krivca okrećući njegova djela na njegovu glavu, a nevina oslobodi postupajući s njime po nevinosti njegovoj. 33Ako narod tvoj bude potučen od neprijatelja jer se ogriješio o tebe, ali se ipak k tebi obrati i proslavi ime tvoje i u ovom se domu pomoli, 34onda ti čuj to s neba, oprosti grijehe svome narodu izraelskom i dovedi ga natrag u zemlju koju si dao njihovim očevima. 35Kad se zatvori nebo i ne padne kiša jer su se ogriješili o tebe, pa ti se pomole na ovome mjestu i proslave ime tvoje i obrate se od svojega grijeha kad ih ti poniziš, 36tada ti čuj na nebu i oprosti grijeh svojim slugama i svojem izraelskom narodu, pokazujući im valjan put kojim će ići, i pusti kišu na zemlju koju si svojem narodu dao u baštinu. 37Kad u zemlji zavlada glad, kuga, snijet i rđa i kad navale skakavci, gusjenice, kad neprijatelj ovoga naroda pritisne koja od njegovih vrata, ili kad bude kakva druga nevolja ili boleština, 38ako koji čovjek, ili sav tvoj narod, Izrael, osjeti tjeskobu svoga srca pa upravi molitvu ili prošnju te raširi ruke prema ovom hramu, 39ti čuj s neba, s mjesta gdje prebivaš, i oprosti i postupi; vrati svakome čovjeku prema putu njegovu, jer ti poznaješ srce njegovo – ti jedini poznaješ srce sviju – 40da te se uvijek boje sve dane dokle žive na zemlji što je ti dade našim očevima.« Prva knjiga o Kraljevima - 1 Kr 8,40	da te se uvijek boje sve dane dokle žive na zemlji što je ti dade našim očevima.«
37	Dopune »Pa i tuđinca, koji nije od tvojega naroda izraelskog, nego je stigao iz daleke zemlje radi imena tvoga 42jer je čuo za veliko ime tvoje, za tvoju snažnu ruku i za tvoju mišicu podignutu – ako dođe i pomoli se u ovom hramu, 43usliši ga s neba gdje prebivaš, usliši sve vapaje njegove da bi upoznali svi zemaljski narodi ime tvoje i bojali se tebe kao narod tvoj Izrael i da znaju da je tvoje ime zazvano nad ovaj dom koji sam sagradio. 44Ako narod tvoj krene na neprijatelja putem kojim ga ti uputiš i pomoli se Jahvi, okrenut k ovom gradu što si ga izabrao i prema domu koji sam podigao tvojem imenu, 45usliši mu s neba molitvu i prošnju i učini mu pravdu. Prva knjiga o Kraljevima - 1 Kr 8,43	usliši ga s neba gdje prebivaš, usliši sve vapaje njegove da bi upoznali svi zemaljski narodi ime tvoje i bojali se tebe kao narod tvoj Izrael i da znaju da je tvoje ime zazvano nad ovaj dom koji sam sagradio.
38	Susret Ilije i Obadije Prošlo je mnogo vremena i riječ Jahvina bî upravljena treće godine Iliji: »Idi, pokaži se Ahabu, jer želim pustiti kišu na lice zemlje.« 2I ode Ilija da se pokaže Ahabu. Kako je glad u Samariji bivala teža, 3pozva Ahab dvorskog upravitelja Obadiju. Taj se Obadija veoma bojao Jahve; 4jer kad je Izebela poubijala proroke Jahvine, on je uzeo stotinu proroka i sakrio ih po pedeset u jednu špilju, gdje ih je hranio kruhom i pojio vodom. 5I reče Ahab Obadiji: »Hajde, obići ćemo svu zemlju, sve izvore i sve potoke, možda ćemo naći trave da sačuvamo u životu konje i mazge i da nam ne propadne stoka.« 6Podijelili su zemlju koju će pretražiti: Ahab je sam otišao jednim putem, a Obadija je pošao sam drugim putem. 7I kad je Obadija bio na putu, eto mu ususret Ilije. Poznavši ga, pade ničice i reče: »Jesi li to ti, gospodaru Ilija?« 8On mu odgovori: »Ja sam! Idi i reci svome gospodaru: ‘Evo Ilije!’« Prva knjiga o Kraljevima - 1 Kr 18,3	pozva Ahab dvorskog upravitelja Obadiju. Taj se Obadija veoma bojao Jahve;
39	9Odgovori mu Obadija: »Što sam sagriješio te slugu svojega predaješ u ruke Ahabu da me ubije? 10Živoga mi Jahve, tvoga Boga, nema naroda ili kraljevstva kamo moj gospodar nije slao da te traže. I kad su mu rekli: ‘Nema ga!’ zakleo je kraljevstvo i narod što te nisu našli. 11I sada mi naređuješ: ‘Idi, reci svome gospodaru: Evo Ilije!’ 12Ali kad ja odem od tebe, duh Jahvin odnijet će te ne znam kamo, a ja ću doći i obavijestiti Ahaba. Pa kad te ne nađe, ubit će me! A tvoj se sluga boji Jahve od mladosti svoje! 13Zar nije poznato mome gospodaru što sam učinio kad je ono Izebela poubijala proroke Jahvine? Sakrio sam stotinu proroka, po pedeset u jednu špilju, i kruhom ih uzdržavao i vodom. 14I sada ti naređuješ: ‘Idi, reci svome gospodaru: Evo Ilije!’ Pa on će me ubiti!« 15Ilija mu odgovori: »Živoga mi Jahve Sebaota, komu služim, još ću mu se danas pokazati.« Prva knjiga o Kraljevima - 1 Kr 18,12	Ali kad ja odem od tebe, duh Jahvin odnijet će te ne znam kamo, a ja ću doći i obavijestiti Ahaba. Pa kad te ne nađe, ubit će me! A tvoj se sluga boji Jahve od mladosti svoje!
40	3. JOŠ NEKA ELIZEJEVA ČUDESA Udovičino ulje Žena jednoga od proročkih sinova zamoli Elizeja ovako: »Tvoj sluga, moj muž, umro je; a znaš da se tvoj sluga bojao Jahve. Sada je došao vjerovnik da mi uzme oba sina i učini ih svojim robovima.« 2Elizej joj reče: »Što ti mogu učiniti! Reci mi što imaš u kući?« Ona odgovori: »Tvoja sluškinja nema ništa u kući, osim vrča ulja.« 3Tada joj reče: »Idi i posudi od svih svojih susjeda praznih sudova, ali neka ih ne bude premalo! 4Zatim se vrati kući, zatvori vrata za sobom i za svojim sinovima i nalijevaj ulje u sve te sudove i pune stavljaj na stranu.« 5I ode ona od njega, zatvori vrata za sobom i za svojim sinovima. Oni su joj dodavali sudove, a ona ih punila. 6I kad se sudovi napuniše, reče ona svome sinu: »Dodaj mi još jedan sud!« Ali joj on odgovori: »Nema više sudova.« I ulje stade. 7Ona ode i kaza čovjeku Božjem, a on joj reče: »Idi, prodaj ulje i podmiri svoj dug, a od ostatka živjet ćeš ti i tvoji sinovi!« Druga knjiga o Kraljevima - 2 Kr 4,1	Žena jednoga od proročkih sinova zamoli Elizeja ovako: »Tvoj sluga, moj muž, umro je; a znaš da se tvoj sluga bojao Jahve. Sada je došao vjerovnik da mi uzme oba sina i učini ih svojim robovima.«